Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je danas set finansijskih i poreskih zakona, kojima se kroz veće oporezivanje i uvođenje i promjenu akciza na određene proizvode, planiraju veći budžetski prihodi države.

Set zakona je predložio kabinet ministra finansija Aleksandra Damjanovića. Vlada je tražila da se o njima glasa u hitnom postupku, a zbog sprečavanja poreskih prevara i zaštite državnih finansija i budžeta lokalnih samouprava.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Ilija Vukčević, kazao je da se izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit pravnih lica tiču jačeg oporezivanja, odnosno boljeg regulisanja transakcija koje se odnose na preduzeća koja su rezidenti Crne Gore sa onim koja su sa niskim oporezivanjem, odnosno ne razmjenjuju podatke sa našom državom.

“Biće kreirana crna ili siva lista određenih država ili jurisdikcija prema kojima će se primjenjivati značajno rigidniji poreski tretmani. Oni će biti upereni na jače oporezivanje prilikom izvlačenja kapitala iz Crne Gore, u obliku poreza po odbitku”, rekao je Vukčević i dodao da će sva preduzeća biti pokrivrena pravilima o transfernim cijenama.

On je na sjednici Odbora naveo da u tim izmjenama ima dio koji se tiče "finog podešavanja", odnosno oporezivanja pozajmljivanja novca preduzeća građanima su dovedena u neki mekši položaj gdje su uvažili činjenice da kada se daju, recimo, avansi radnicima ili poljoprivrednicima nižeg iznosa da uzmu u obzir tu socijalnu komponentu tog poreskog tretmana.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, kazao je da saniraju posljedice pogrešne odluke programa Evropa sad.

“Ja sam govorio da će se to desiti. Ako ne saniramo ono što je napravila Evropa sad idemo u potpunu propast. To su rekle sve međunarodne institucije”, rekao je Radulović.

On je naveo da se to može regulisati akcizama, smanjenjem troškova u radu administracije ili smanjenjem plata i penzija.

“Alternativa tome je da imamo sveobuhvatnu poresku osnovu gdje ćemo lakše dobiti finansijska sredstva. Podržavam ovo, ali ću tražiti reformsku vladu, od finansijske policije do Vrhovnog državnog tužilaštva”, kazao je Radulović.

On je dodao da su ovi zakoni posljedica "jedne gluposti" i da se boji da će morati da podižu porez na dodatu vrijednost (PDV).

Poslanica Demokrata, Zdenka Popović, rekla je da će podržati predloženi akt, jer je on bio nasušna potreba Crne Gore i mnogo prije.

“Jasno je da već godinama imamo investitore i kompanije koje posluju sa tih ofšor destinacija i uvoze nelegalni kapital. Ovo je dobro zakonsko rješenje, ali sa zamjerkom jer nije bila javna rasprava već su donijeti po hitnom postupku”, saopštila je Popović.

Damjanović je, govoreći o predloženim izmjenama i dopunama zakona o igrama na sreću, objasnio da im je cilj da ta industrija živi, bude ravnopravno tretirana, kao i da država prihoduje više novca od te oblasti.

“Takođe, želimo da ostavimo prostor za jednu fer konkurenciju koju zadnjih sedam-osam godina nemamo na tržištu”, rekao je Damjanović.

Priređivači kladioničarskih igara na sreću putem interneta fiksni dio koncesije plaćaće kao i do sada deset hiljada EUR mjesečno, ali im se prvi put uvodi varijabilna koncesija od deset odsto na razliku između ukupnih uplata i isplata dobitaka. Varijabilnu naknadu do sada su plaćali svi ostali priređivači igara na sreću, ali su bili izuzeti interenet priređivači.

Predložena je izmjena kod plaćanja fiksne koncesije za kazina. Umjesto jednokratne naknade od dva miliona EUR koja se plaćala prilikom izdavanja koncesije i godišnje od 50 hiljada EUR, koja je utvrđena prije 19 godina i koju je inflacija u međuvremenu obezvrijedila, predlaže se plaćanje koncesije u mjesečnom iznosu od 41,67 hiljada EUR. Ovaj iznos koncesije važiće i za onlajn kazina, odnosno priređivanje igara na automatima putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava.

Damjanović je naveo da je pažljivo proučio dopise od Montenegro beta, dostavljene povodom tih izmjenam, od kojih prvi podržava zakonska rješenja osim jednog, da bi nakon tri dana stigao drugi, oštro intoniran dopis gdje se naknadnim opservacijama kritikuje zakon.

“Ne znam šta se desilo u ta tri dana. U odnosu na postojeću, naknada je velika i o tome se može razgovarati”, naveo je Damjanović.

On je naveo da to tržište sa ovim izmjenama zakona i novim zakonom nije 15 miliona EUR, nego 30-35 miliona EUR.

Vukčević je kazao da sprovode proceduru da se sadašnji elektronski nadzor dodatno unaprijedi, a vidjeli su rješenja koja su značajno naprednija u nekim drugim državama.

“Taj nadzor će se sprovoditi u četiri modula, od kojih će prvi biti elektronski nadzor na bazi fiskalizacije igara na sreću, na osnovu čega će svaki građanin koji igra moći sam da bude inspektor za igre na sreću i kontroliše svoju uplatu”, naveo je Vukčević.

Bitan, drugi modul je pranje novca, sve transakcije biće praćene elektronski, treći je elektronsko plaćanje i kontrola plaćanja, a četvrti će se odnositi na to da će se jedan značajniji dio upravnog postupka moći sprovoditi elektronski.

Članovi Odbora raspravljali su i o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti, kojima se propisuje da su stope poreza na promet nepokretnosti progresivne.

Stopa poreza iznosi tri odsto za promet nepokretnosti čija vrijednost ne prelazi iznos od 150 hiljada EUR. U slučaju nepokretnosti vrijednosti preko 150 hiljada EUR, poreska obaveza iznosi 4,5 hiljada EUR plus pet odsto na iznos preko 150 hiljada EUR.

Vukčević je kazao da je, u trenutku kada imamo veliki priliv novca u Crnoj Gori i kada skaču cijene nekretnina, pravo vrijeme da se oni koji najviše imaju dodatno oporezuju.

“Smatramo da je to u skladu sa principima pravičnosti u oporezivanju i da je to nešto što je trebalo već da egzistira u našem poreskom sistemu”, rekao je Vukčević.

Popović je najavila da će u potpunosti podržati navedene izmjene.

“Naravno da svi oni koji imaju novca da kupe nekretninu od 200 hiljada, 300 hiljada ili 500 hiljada EUR, treba da plate ovaj porez kako ste zakonom predvidjeli”, poručila je Popović.

Ona je kazala da je to trebalo i prije uvesti.

“Mi smo samo od ekonomskog državljanstva, od kada je uvedeno, 2019. godine, do danas, imali nevjerovatnu prodaju nepokretnosti. Zamislite da smo od tada imali ovu stopu, koliko bi nam budžet bio pun. Ali, nikad nije kasno”, navela je Popović.

Kada je riječ o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o akcizama, Damjanović je rekao da se zakon predlaže iz dva razloga.

„Jedan je što generalno akcizna politika treba da bude stalno na tapetu, pogotovo u vremenima kad imamo nestabilne cijene na tržištu akciznih proizvoda i velike diskrepance unutar sistema, a sa druge strane i zato jer je u pregovorima sa Svjetskom bankom (SB) redefinisanje akcizne politike jedan od uslova za kreditnu podršku u vidu DPL-a“, rekao je Damjanović.

On smatra i da nije u pitanju nepredvidiva politika, kako se moglo čuti iz pojedinih privrednih organizacija.

Damjanović je saopštio da se kroz navedene izmjene sa nekoliko članova usklađuje akcizna politika sa akciznim režimima u regionu i Evropi, što će omogućiti dodatne prihode za državu.

“Ne postoji nijedan jedini razlog da se povećanje bilo koje akcize na bilo koji proizvod koji je naveden u ovoj nomenklaturi, odrazi na povećanje cijena tih proizvoda, jer su marže na te proizvode enormne i ubjedljivo najveće u regionu”, upozorio je Damjanović.

Generalna direktorica Direktorata za poreski i carinski sistem, Biljana Peranović, kazala je da se radi o nekoliko pravaca djelovanja - to su duvan, proizvodi od šećera, plastika i gazirana i negazirana voda sa dodatkom šećera.

„Kada je u pitanju akciza na duvan, od 1. januara naredne godine trebalo bi da smo u potpunosti usklađeni sa direktivom EU, po kojoj ukupna akciza ne može biti ispod 90 EUR. Nama će biti 91,6 EUR“, objasnila je Peranović.

Kada su u pitanju proizvodi od šećera, kakaoa i sladoled, akcizno opterećenje je 0,5 EUR po kilogramu.

„Kada su u pitanju akcize na gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom šećera, došlo je do povećanja kod gazirane vode sa 25 na 35 EUR po hektolitru, dok je uvedena akciza na negaziranu vodu sa dodatkom šećera u iznosu od 25 EUR po hektolitru“, precizirala je Peranović.

Kada je u pitanju plastika za jednokratnu upotrebu, predlagač je izmjenama samo proširio obuhvat tih proizvoda u skladu sa carinskom nomenklaturom.

Poslanik Demokrata, Danilo Šaranović, kazao je da će podržati predložene izmjene.

On je naveo da je objektivan utisak građana da su potrošačke cijene mnogo veće nego što se može izvući iz onoga što je stopa inflacija u Crnoj Gori.

„To je posljedica malog tržišta, niske konkurentnosti i dogovorne ekonomije među monopolistima i oligopolistima i to je odraz okolnosti što su danas potrošačke marže u Crnoj Gori mnogo veće, pa čak i do duplo kod određenih proizvoda, nego što su bili prije početka ove krize na koju se svi vadimo“, tvrdi Šaranović.

Popović je kazala da je skeptična po pitanju uvođenja akcize na negaziranu vodu sa dodatkom šećera. Ona smatra da bi trebalo izuzeti tu kategoriju, u cilju zaštite domaćih proizvođača.

„Djeca su najveći konzumenti sokova. Ne možemo im zabraniti da piju, posebno domaće sokove, koji su proizvedeni kod nas u Crnoj Gori“, rekla je Popović.

Peranović je, govoreći o predloženim dopunama Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja, kazala da se radi o zabrani pozajmica kada su u pitanju poreski obveznici koji imaju neizmirene obaveze prema državi.

“Preduzeća vrše pozajmice drugim kompanijama, a nijesu izmirili obaveze prema zaposlenima ili državi. Tu se vrši zabrana i predviđaju se kazne u tom smislu”, dodala je Peranović.

Predlogom izmjena i dopuna Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji je takođe dio seta zakona o kojima se danas raspravljalo na Odboru, predviđa se, između ostalog, osnivanje Fiskalnog savjeta, kao posebne, nezavisne institucije, kao i njegove nadležnosti.