Aktuelni savjetnik za odbranu i bezbjednost predsjednika države i nekadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović prodao je krajem 2010. godine Glavnom gradu, na čijem je čelu tada bio gradonačelnik Miomir Mugoša, parcelu od 2.204 kvadrata u Doljanima za oko 108.000 eura. Kako razlog kupovine parcele predstavnici Glavnog grada naveli su to što se Veljovićevo "zemljište nalazi u zahvatu planiranih saobraćajnica, Istočne obilaznice oko Podgorice i autoputa Bar–Boljare.

Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA, međutim, deceniju kasnije istragom je utvrdila da ta parcela nikada nije iskorišćena za potrebe gradnje Istočne obilaznice oko Podgorice i autoputa Bar–Boljare. Cijena od 49 eura po metru kvadratnom, koliko je Glavni grad cijenio Veljovićevu zemlju, te 2010. godine nije bila realna tržišna cijena, odnosno vrijednost je precijenjena. U tom dijelu grada kvadrat zemljišta cijenjen je tada 30 eura, prema podacima dobijenim iz Uprave prihoda i carina Crne Gore (nekadašnja Poreska uprava), što znači da je Veljović mogao za svoju zemlju da dobije najviše oko 66.000 eura. Glavni grad Podgorica do danas nije otkupio nijednu parcelu oko parcele savjetnika predsjednika države, što je još jedan od dokaza da je gradnja saobraćajnice, po svemu sudeći, bila fiktivni razlog za otkup zemlje.

Ovaj posao dogodio se nakon slučaja napada na uradnika i fotoreportera "Vijesti" Mihaila Jovovića i Borisa Pejovića, u avgustu 2009. godine, a u kojem je učestvovao tadašnji gradonačenik Miomir Mugoša i njegov sin Miljan Mugoša. Radi se o incidentu ispred podgoričkog kafića "Art", a Jovoviću je tada pukla bubna opna od udarca koji mu je zadao Miljan Mugoša, koji je u to vrijeme bio zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova. Policija je u tom slučaju postupila krajnje neprofesionalno, što je potvrdio i Savjet za građansku kontrolu rada policije. Sakriven je pištolj koji je bio u posjedu Mugoše, a nedugo nakon incidenta Jovović je optužen da je zapravo on napadač i da je povrijedio gradonačelnikovog vozača Dragana Radonjića, koji se se javio radi ljekarskog pregleda 13 sati nakon incidenta. U oktobru 2009. godine Veselin Veljović je saslušan pred članovima Parlamentarnog odbora za bezbjednost.

On je povodom postupanja policije prilikom napada podgoričkog gradonačelnika i njegovog sina na urednika i fotoreportera "Vijesti", iznio niz optužbi na račun članova odbora iz opozicije i nove optužbe protiv pretučenog novinara. Veljović je, prema ranijim navodima Radija Slobodna Evropa (RSE), pokušao da opravda službenike policije koji nijesu našli pištolj kojim je prijećeno novinarima.

Između ostalog, optužio je Mihaila Jovovića da je pružio pasivan otpor prema policijskim službenicima na licu mjesta i da ih je, kako je rekao, neovlašćeno snimao diktafonom. Jovović je diktafonom snimio razgovor sa policajcima, koji nijesu htjeli da pretresu vozilo Mugoše i da pronađu pištolj kojim mu je prijećeno. Opravdavajući policijske službenike koji nijesu pronašli pištolj, Veljović je rekao da su policajci dobili informaciju o pištolju tek kada je Miljan Mugoša otišao sa lica mjesta.

– Smatram da je inicijativa odbora u vezi sa postupanjem policije bila nepotrebna, neiskrena i ispolitizovana – zaključio je u oktobru 2009. godine Veljović. Ipak, da Veljovićeve tvrdnje nijesu bile tačne potvrdio je i Savjet za građansku kontrolu rada policije, koji je utvrdio da su policajci prilikom istrage incidenta počinili nekoliko grešaka, uključujući i greške u odnosu na tretman osumnjičenih. Podnijeta je i krivična prijava kojom se policijski službenici terete za falsifikovanje zapisnika o zadržavanju gradonačelnikovog sina Miljana, koji, kako se sumnja, nikada i nije bio sproveden u prostorije za zadržavanje.

Nakon tri godine od incidenta, Osnovni sud u Podgorici je 19. jula 2012. godine osudio Miljana Mugošu, sina gradonačelnika Podgorice, na šest mjeseci, uslovno na dvije godine zatvorske kazne, zbog nanošenja teške tjelesne povrede uredniku dnevnog lista "Vijesti" Mihailu Jovoviću, dok je Jovović oslobođen optužbe za nanošenje lake tjelesne povrede. Viši sud je naknadno ovu presudu potvrdio. Tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša je u posebnom postupku pred organom za prekršaje kažnjen sa 400 eura zbog remećenja javnog reda i mira.

Godinu nakon saslušanja Veselina Veljovića, u Skupštini Crne Gore realizovan je njegov unosan posao sa Glavnim gradom, na čijem je čelu bio upravo Mugoša. Prema dokumentaciji do koje je došla LUPA, Direkcija za imovinu – Glavnog grada Podgorice 11. novembra 2010. godine zaključila je sporazum sa Veljovićem, koji im je tada za tačno 107.996 eura, odnosno za 49 eura po kvadratu, prodao 2.204 m2 zemljišta u Katastarskoj opštini Doljani. Sporazum je u ime Direkcije za imovinu potpisala tadašnja v.d. direktora te lokalne institucije Nada Stanišić. Koliko je taj posao ekspresno odrađen pokazuje i podatak da je sekretar Sekretarijata za finansije Glavnog grada Podgorice Miomir Jakšić pet dana kasnije, 16. novembra 2010. godine obavijestio Direkciju za imovinu da je sa žiro-računa Trezora Glavnog grada isplaćen Veljoviću cjelokupan iznos novca, koji je naveden u sporazumu.

Uprava ze nekretnine Crne Gore bilježi da je tek 10. jula 2015. godine, odnosno skoro pet godina kasnije, izvršen prenos kupljene imovine sa Veljovića na Glavni grad. Dakle, prenos imovine izvršen je tek nakon što je Slavoljub Stijepović u oktobru 2014. godine postao novi gradonačelnik Podgorice umjesto Miomira Mugoše. To je učinjeno sa višegodišnjim zakašnjenjem, iako je postojao dopis Direkcije za imovinu datiran na 23. novembar 2010. godine, kojim je ta lokalna institucija tražila da se izvrši prepis, odnosno promjena upisa imovine.

Prema članu 13 Zakona o eksproprijaciji koji je 2010. godine bio na snazi, pisalo je: "Postupak eksproprijacije nepokretnosti za koju je utvrđen javni interes sprovodi organ uprave nadležan za upis prava na nepokretnostima". U članu 14 istog zakona precizirano je: "Ako javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti nije utvrđen posebnim zakonom, javni interes može utvrditi i Vlada Crne Gore, na osnovu posebnog elaborata, u skladu sa zakonom. Predlog za utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju podnosi lice koje prema odredbama ovog zakona može biti korisnik eksproprijacije.

Predlog za utvrđivanje javnog interesa podnosi se Vladi preko organa uprave nadležnog za upis prava na nepokretnostima (u daljem tekstu: nadležni organ uprave), a sadrži podatke o nepokretnostima za koje se predlaže utvrđivanje javnog interesa, svrhu eksproprijacije i druge podatke od značaja za utvrđivanje javnog interesa. Vlada je dužna da po predlogu za utvrđivanje javnog interesa odluči u roku od 60 dana..."

S obzirom na to da u novembru 2010. godine nije postojao posebni zakon koji je tretirao autoput, već je Zakon o autoputu Bar–Boljare donesen tek 8. decembra 2014. godine, dok je objavljen u Službenom listu Crne Gore 16. decembra iste godine, Vlada Crne Gore, tada na čelu sa premijerom Milom Đukanovićem, morala je prethodno po zakonu da utvrdi javni interes za eksproprijaciju Veljovićeve nepokretnosti. U odgovoru koji je novinarski tim dobio od aktulene vlade premijera Zdravka Krivokapića, u evidenciji ne posjeduju dokument kojim je utvrđen javni interes za eksproprijaciju parcele bivšeg direktora Uprave policije.

– Navedene parcele nijesu tretirane postupcima eksproprijacije za potrebe izgradnje autoputa (ni priključne saobraćajnice, I faze petlje Smokovac, u blizini kružnog toka su na Zlatici). Prema tome, nijesu obuhvaćene ni projektnom dokumentacijom koja se tiče eksproprijacije. Udaljene su cca 60 m od linije eksproprijacije prema GL projektu – saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem je čelu ministar Mladen Bojanić. Iz tog ministarstva nezvanično je potvrđeno da će dostaviti plansku dokumentaciju i druge podatke u njihovom posjedu vezane za autoput, ukoliko to bude traženo od organa gonjenja, a sve u cilju utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti u ovom slučaju. Novinari su poslali pitanja Veselinu Veljoviću putem mejla u vezi sa spornim otkupom zemljišta, međutim, odgovor nije stigao do objave istraživanja. Autori: Vladimir Otašević i Draško Milačić

Ovaj projekat je dijelom finansirala Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt departmenta/Vlade SAD.