Višak para sve češće ulažu u inostrana tržišta

Crnogorsko tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, a veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi, čulo se na panel diskusiji "Finansijska tržišta – trendovi i prilike", koja je održana na Ekonomskom fakultetu.

Jedan od panelista Marko Peković, direktor Sektora upravljanja bilansnim odnosima i operacijama na finansijskom tržištu NLB banke a.d., kazao je da je 2024. godina bila rekordna po pitanju neto dobiti banke. Kako je rekao, četvrtina te dobiti potekla je iz domaćeg sektora i direktno sa finansijskih tržišta.

– Tim ljudi koji se nalazi u mom sektoru svakodnevno radi analize, pratimo likvidnu aktivu banke i nivo likvidnosnih slobodnih sredstava kako bismo ih dalje plasirali sa ciljem da generišemo značajne prihode za banku. Posmatrajući likvidnu aktivu banke koja podrazumijeva gotovinu banke, koja podrazumijeva žiro račun banke, ino račun banke, obaveznu rezervu, na kraju dana sumiramo koliko imamo viška likvidnosnih sredstava i sav taj višak mi plasiramo na money market tržišta. Kada se taj višak likvidnosnih sredstava plasira na money market tržište to na godišnjem nivou budu vrlo značajni prihodi za banku – rekao je Peković.

Direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge CKB banke Miljan Mijatović je kazao da je ta banka osim tradicionalnih bankarskih usluga koje pružaju (izdavanje kredita, čuvanje depozita, platnog prometa...) uvidjela da je sve veće interesovanje klijenata za investiciono bankarstvo.

– U Crnoj Gori imamo situaciju da tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi. Imamo negativna iskustva od prije 15 godina sa samog tržišta, tako da je to stvorilo određenu zadršku kod ljudi, klijenata i investitora. Mi smo stoga prepoznali potrebu da idemo ka ino tržištima, te klijentima prezentujemo mogućnost investiranja u akcije i obveznice kao osnovne instrumente i mogućnost investiranja u fondove – saopštio je Mijatović.

Globalni cilj je demokratizacija tržišta

Kako je objasnio Ademlović, platforma daje mnogo više mogućnosti nego što bi radio jedan klasični, tradicionalni broker.

– Na platformi ili aplikaciji imate mnogo veći pregled i slobodu upravljanja svojim investicijama. Platforma je dostupna 24/7 sedam dana u nedjelji, a nalog i portfolio sami kreirate, kupujete, prodajete. Platforme i aplikacije dovode nešto potpuno novo, a to su algoritamska ili automatizovana trgovanja gdje vi sami možete da postavite neke parametre po kojima aplikacija trguje. Posebno bitan globalni cilj je demokratizacija tržišta, što bi značilo da svaki pojedinačni učesnik može to da doživi sa svog mobilnog uređaja ili računara – kazao je Ademović.

Rukovodilac Sektora za investiciono bankarstvo mr Marko Pešić saopštio je da Hipotekarna banka a. d. Podgorica nudi mogućnost trgovanja na svim svjetskim berzama za njihove klijente.

– Ono što doprinosi razvoju tržišta kapitala je povjerenje koje mora da postoji između klijenata i banaka. Povjerenje se odslikava u rastu aktivnosti naših klijenata po pitanju investicionih usluga i svakako rastu vrijednosti portfolija koji naši klijenti drže kod nas. Kada kupite finansijske instrumente u nekoj banci, ti instrumenti se drže na kastodi (custody) računima – naveo je Pešić.

Izvršni direktor TF Capital Admir Ademović pojasnio je da je broker posrednik na tržištu.

Kako je istakao, trend koji je posebno došao do izražaja nakon pandemije koronavirusa jeste da su se brokeri u svijetu dominantno orijentisali na platforme.