U odnosu na 2024. godinu, deficit je povećan za 235 miliona eura. To su "Danu" saopštili iz Fonda PIO.
U novembru 2024. godine počela je primjena programa "Evropa sad 2", kada su ukinuti doprinosi na teret poslodavca i smanjeni doprinosi na teret radnika.
– Na osnovu finansijskih podataka za period januar–novembar 2025. godine, može se konstatovati da je Fond PIO u tom periodu ostvario ukupne primitke u iznosu od 732,45 miliona eura, što predstavlja rast od 9,23 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, kada su primici iznosili 670,53 miliona eura. U strukturi, prihodi od doprinosa za jedanaest mjeseci 2025. godine iznose 307,68 miliona eura, odnosno 42,01 odsto ukupnih primitaka. U istom periodu prethodne godine, prihodi od doprinosa iznosili su 480,72 miliona eura, uz učešće od 71,69 odsto u ukupnim primicima. Kako podaci pokazuju, prihodi od doprinosa nominalno su niži za oko 180 miliona eura, što je u skladu sa projekcijama Vlade Crne Gore iskazanim u Fiskalnoj strategiji. Opšti prihodi budžeta, odnosno nedostajuća sredstva (deficit) Fonda PIO, nominalno iznose 424,76 miliona eura, što čini 57,99 odsto ukupnih primitaka. U istom periodu 2024. godine deficit je nominalno iznosio 189,80 miliona eura, odnosno 28,31 odsto, što znači da je deficit povećan za oko 2,2 puta u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, riječ je o očekivanim pokazateljima koji su predviđeni projekcijama makroekonomske i fiskalne strategije za period 2024–2027. godine, prema kojima se projektovani fiskalni parametri ostvaruju, a manjak sredstava nadoknađuje se iz drugih prihoda budžeta Crne Gore – kazali su nam iz Fonda PIO, na čijem čelu je Vladimir Drobnjak.
U 2023. godini, deficit Fonda PIO iznosio je 36,73 miliona, odnosno 6,49 odsto. To je bilo prije povećanja minimalne penzije na 450 eura i smanjenja doprinosa za PIO.
– Izmjenama propisa koje su stupile na snagu početkom 2024. godine, a koje se odnose na izmjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, došlo je do povećanja minimalne penzije na iznos od 450 eura, kao i do obaveze Fonda da korisnicima isplaćuje razliku do tog iznosa. Na taj način Fond je, pored isplate ostalih penzija, od januara 2024. godine isplatio penzije u iznosu od 450 eura za više od 70.000 korisnika. Ove zakonske izmjene imale su finansijske efekte na budžet Fonda u 2024. i 2025. godini, u ukupnom iznosu od oko 173 miliona eura. Takođe, u 2025. godini izvršeno je usklađivanje penzija u skladu sa članom 58 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u tri navrata: 1. januara u iznosu od 6,85 odsto, 1. maja u iznosu od 3,1 odsto i 1. septembra u iznosu od 1,98 odsto. Kumulativno usklađivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja tokom 2025. godine iznosilo je 12,34 odsto. Pored rasta izdataka, na povećanje deficita uticale su i promjene koje su dovele do smanjenja priliva od doprinosa, prije svega primjena izmijenjenih odredbi Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Naime, od 1. oktobra 2024. godine, stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje smanjena je sa ukupnih 20,5 odsto na 10,0 odsto, i to tako što je stopa doprinosa na teret poslodavca smanjena na 0 odsto (ranije 5,5 odsto), dok je stopa na teret osiguranika utvrđena na 10odsto (ranije 15 odsto) – podsjetili su iz Fonda.
U 2026. godini budžet Fonda je projektovan na 843,4 miliona, što je za 5,23 odsto, ili za 42 miliona, više u odnosu na planirano izvršenje u 2026. godini od 801,4 miliona.
– Predloženi budžet za 2026. godinu biće dovoljan za isplatu svih izdataka, kako mandatornih, tako i izdataka koji se odnose na nesmetano obavljanje poslova Fonda. Projektovani deficit Fonda u 2026. godini kretaće se oko 49 odsto ukupnih izdataka – naveli su iz Fonda.
