Sudu je dostavljen dokument od 29.12.2016. godine po kojem je aktiviranje garancije za projekat koji nije realizovan Centralna banka Crne Gore ocijenila rizičnim, a isto mišljenje dala je i jedna advokatska kancelarija iz Beograda.
Miranović je trebalo da gradi tri mHE, a u okviru dokaznog postupka je kazao da je država od starta pravila probleme i opstruirala, pa čak i onemogućavala, kako je rekao, realizaciju projekta mHE na Crnji.
On je u dokaznom iskazu, koji je trajao gotovo sat i po, naglasio da je od momenta kada je trbalo da počnu radovi na terenu 2012. godine na svakom koraku onemogućavan da privede projekat izgradnje mHE, za koji je imao koncesioni ugovor.
Prva sredstva za izgradnju mHE "Crnja" obezbijedio je u martu 2012. godine kod Erste banke, ali kredit nije realizovan jer država, kako je objasnio, nije željela da se taj kredit realizuje.
Kako je istakao, već tada je Vlada pokazala selektivan odnos prema koncesionarima, jer je kredit po istim uslovima i za istu namjenu garantovala kompaniji "Kroling".
Uslijedio je drugi neuspješni pokušaj finansiranja na prelazu iz 2016. u 2017. godinu.
– Bilo je riječ o kreditu za koji je trebalo statusnih promjena, ali nas je država opet onemogućila. Naime, Ministarstvo ekonomije je tada obavijestilo Vladu da nismo obezbijedili sredstva, pa je Vlada donijela zaključak da nam se da rok od 90 dana da završimo radove na mHE "Crnja", što je bilo neizvodljivo, jer nema primjera u svijetu da je neko završio tako obiman posao u tako kratkom vremenu – ocijenio je Miranović.
Treći pokušaj obezbjeđivanja sredstava dogodio se u decembru 2019. godine, kada smo dobili inovirani ugovor. Početkom 2020. godine dobili smo kreditna sredstva i kupili uređaje i cijevi koje su stigle brodom za mHE, ali nakon 20 dana mještni su ušli na gradilište, blokirali pristupne puteve i otjerali radnike, čime su trajno zaustavljeni radovi na realizaciji male hidroelektrane `Crnja` – kazao je Miranović.
Istakao je da i u tom slučaju država nije ispunila svoje ugovorne obaveze jer nije reagovala na prijave o upadu mještana i onemogućavanje realizacije projekta, iako je na to obavezivao ugovor o koncesiji.
Miranović je saopštio da je od potpisivanja inoviranog ugovora kompanija "Dekar" potrošila dva miliona eura prije nego što su radovi zaustavljeni.
– Država je onemogućavala završetak projekta i time što nije izdavala tehničko-urbanističke uslove, zbog čega se 2010. godine kasnilo sa realizacijom projekta čak 15 mjeseci – istakao je on.
Vlasnik "Dekara" je kazao i da je država upornim odbijanjem da potvrdi promjenu finansijske strukture 2016. godine otjerala potencijalne suinvestitore iz Evrope, a onda je u novembru te godine donijela odluku da "Dekar" ima probleme u finansiranju projekta.
Višegodišnje opstruiranje izgranje mHE "Crnja" okončano je krajem 2020. kada je Ministarstvo ekonomije na svom sajtu objavilo da izgradnje mHE "Crnja" neće biti zbog pobune mještana.
Tome je prethodilo, kazao je Miranović, obećanje tadašnjeg premijera Duška Markovića, koji je poručio mještanima pred tadašnjim predsjednikom Opštine Plav, da izgrdanje mHE "Crnja" neće biti, čime je, kazao je Miranović, dao vjetar u leđa pobuni i nepoštovanju ugovora.
Nešto kasnije uslijedilo je jednostrano ukidanje ugovora o koncesiji.
Naredno ročište zakazano je za 24. oktobar.
