Ovo piše u Studiji opravdanosti formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori, koju su, za Ministarstvo ekonomskog razvoja, izradili profesori Ekonomskog fakulteta Nikola Milović, Mijat Jocović, Bojan Pejović i Nikola Martinović.
Kako se navodi u studiji, za nabavku prehrambene robe za rezerve, u koje spadaju pšenica, kukuruz, šećer, ulje, so, deterdžent, krompir, mlijeko, konzervirana riba i konzervirano meso, kao i ljekova i sanitetskog materijala, potrebno je obezbijetiti sredstva u iznosu od 16,8 miliona za mjesec, 50,6 miliona za tri, odnosno 202,7 miliona za 12 mjeseci.
Ukoliko bi se uključili proizvodi potrebni za strane turiste, čiji je broj predviđen na osnovu broja noćenja iz rekordne 2019. godine, neophodno je obezbijediti ukupna sredstva veća za 16,8 miliona.
S obzirom na to da je studija završena oktobra 2022. godine, u bilans troškova nije uračunata inflacija koja je uticala na povećanje cijena hrane, naftnih derivata i medikamenata u prethodne tri godine. Imajući u vidu stope inflacije u prethodnih tri godine pojedinačno, ovaj iznos bi trebalo da bude uvećan za oko 10 odsto.
Iako je Zakon o robnim rezervama još početkom januara 2025. godine najavila generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Ministarstva ekonomskog razvoja Jasna Vujović, taj dokument za sada nije na vidiku.
Umjesto Zakona o robnim rezervama na snazi je još Zakon o interventnim nabavkama iz 2003. godine.
Autori studije ističu da su ti iznosi procijenjeni na osnovu bilansa prikazane vrijednosti nabavke na osnovu količina i cijena koje uključuju PDV, kao i prilikom obračuna troškova skladištenja. Neto troškovi za državni budžet za formiranje robnih rezervi mogu biti manji, "jer će se značajan dio inicijalnih troškova posredno vratiti kao prihod budžeta".
S druge strane, Vlada je usvojila Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima 10. decembra 2024. godine, a 26. decembra 2024. godine usvojila je ažurirani Akcioni plan za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata. Po tom planu od početka 2025. godine crnogorski vozači plaćaju dodatna tri centa po litru goriva, a ta sredstva predviđena su za nabavku rezervi. Na osnovu toga do kraja septembra 2025. skupljeno je nešto preko 13 miliona, dok će EU obezbijediti 7,5 miliona, najavljeno je prije dvije godine iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Ističe se da poslovanje robnih rezervi ne bi trebalo da izaziva negativne poremećaje u odnosu između ponude i tražnje. Izdaci za nabavku robe su inicijalni i jednokratni izdaci budžeta, dok u poslovanju sa rezervama Agencija može na godišnjem nivou ostvariti višak prihoda ili višak rashoda.
U ovom dokumentu se ističe da bi postojanje robnih rezervi imalo pozitivan efekat na sektor poljoprivrede, jer bi nabavka prehrambenih proizvoda smanjila neizvjesnosti njihovog plasmana i stvaranja pretpostavki da se poljoprivredni proizvođači unaprijed pripreme za proizvodnju proizvoda koji će ulaziti u sastav rezervi, navodi se u dokumentu.
