Naši sudovi najvećim dijelom zbog pritiska javnosti, ali i zbog politike, bezuslovno prihvataju predloge tužilaštva po pitanju određivanja i produženja pritvora, ne razmišljajući o tome da postoje alternativne mjere obezbjeđenja koje su najčešće mnogo djelotvornije, mišljenje je jednog dijela stručne javnosti.

Dugogodišnji predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović smatra da mali broj sudija i tužilaca ima sluha za ovaj problem, pa advokati često uzaludno pišu žalbe, "a da ironija bude veća, ti pritvori traju nevjerovatno dugo, najčešće neosnovano, i po dvije-tri godine, čak i u predmetima u kojima je pravna situacija takva da oni ne bi trebali ni da se određuju".

– Čini mi se da se o tom problemu vrlo malo ili nikako ne vodi računa, pa se čak i predsjednica Apelacionog suda u jednom intervjuu dotakla te teme i apostrofirala činjenicu da se pritvori olako predlažu i određuju, a slobodno se može dodati i da pretjerano dugo traju – kazao je Begović za "Dan".

Zdravko Begović

Sudije za to nemaju sluha, kako dodaje, najčešće iz razloga što je pritisak javnosti veliki, kako laičke, tako i onaj koji dolazi iz političkih struktura.

– Čim se u nekom postupku odredi alternativna mjera, recimo prihvatanje jemstva, stvara se atmosfera da je neko oslobođen od kazne. Tako se zanemaruje činjenica da je pritvor samo nužna mjera, koja je neophodna radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka. Pritvor je samo jedna faza postupka, dok se o krivici okrivljenog odlučuje isključivo na pretresu – ističe Begović.

U tom kontekstu, ukazuje i na pingpong sindrom, kako se to zove u Evropskom sudu za ljudska prava, kada sudovi donose potpuno suprotne odluke po pitanju određivanja i produženja pritvora, a koji je praktično, kako smatra, u naš pravni sistem unio haos.

– Zamislite samo jedno rješenje o određivanju jemstva ili određivanju i produženju pritvora koje se ukida tri ili četiri puta. Pitanje je zašto Apelacioni sud u takvim slučajevima ne donese konačnu odluku ako već smatra da nema uslova za jemstvo, ili ako misli da ga treba uvažiti, pa da se tako skrati procedura i spriječi pravni haos, koji postoji i u kome se gubi dragocjeno vrijeme za lica koja su u pritvoru, a postupci su i dalje na početku – rekao je Begović.

Istražni zatvor prebukiran - advokat Lekić: Sudovi najčešće određuju pritvor, iako postoje mjere nadzora

Sa njim je saglasan njegov mlađi kolega Damir Lekić, koji smatra da sudovi često ne poštuju Zakonik o krivičnom postupku kada se na dnevnom redu pojavi pitanje pritvora, nevažno da li ga određuju ili produžavaju, te da sudovi taj institut, nažalost, u velikom broju slučajeva zloupotrebljavaju, jer ga primjenjuju i kada ne postoje uslovi za njegovu primjenu, ili, pak, u uslovima kada su ti uslovi prestali da postoje. Ovakav zaključak, kako naglašava, posebno se može potvrditi i činjenicom da se alternativne mjere, kao što mjere nadzora i jemsto, uopšte ne primjenjuju ili se primjenjuju rijetko.

Damir Lekić

– Ovdje se javlja i pitanje postupanja nadležnog tužioca. Istina je da i nadležni tužioci lišavaju slobode osumnjičena lica, te donose rješenja o njihovom zadržavanju i predlažu određivanje i produžavanje pritvora za sve i svašta, i to kada uopšte i nema uslova za postojanje pritvora, ili kad je on u potpunosti nepotreban i slično. Ipak, u konkretnom slučaju, u Crnoj Gori više treba spočitati sudu, jer on donosi konačnu odluku da li će prihvatiti predlog tužioca da odredi ili produži pritvor ili neće. I upravo bi sud trebalo da bude brana u nezakonitom postupanju tužilaštva. Ali, u praksi ova brana vrlo često popušta – ističe Lekić.