Radi se o izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koji dosad nije ostavljao mogućnost da advokati, notari i univerzitetski profesori iz oblasti pravne struke mogu aplicirati za sudijska mjesta, već su mogli biti birani isključivo kandidati iz oblasti pravosuđa. Smatra se da bi se predloženim izmjenama umnogom poboljšalo kako brojčano, tako i kvalitativno stanje u crnogorskom sudstvu i riješio problem deficita sudija. Sudski savjet nije precizirao da li bi i među novim kandidatima postojala određena vrsta selekcije, osim što je zaključeno da bi se među potencijalim kandidatima za sudije redovnih sudova mogle naći i sudije sudova za prekršaje. Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori trenutno fali 55 sudija.
– Savjet je razmatrao kadrovska pitanja u sudovima i problem popunjavanja upražnjenih sudijskih mjesta, kao i normativne prepreke koje onemogućavaju izbore sudija iz drugih profesija (advokati, notari, profesori prava). Zaključeno je da sudstvo treba da se otvori za veći broj lica, što podrazumijeva izmjenu uslova za izbor sudija, pa je odlučeno da se resornom Ministarstvu pravde predloži da u tom pravcu razmotri mogućnost izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kao i da nastavi aktivnosti na donošenju posebog zakona o zaradama, pravima i obavezama sudija, u kojem će biti precizirana starosna granica za prestanak sudijske funkcije. Predložiće se i razmatranje mogućnosti izmjene propisa kako bi bilo omogućeno da se sudije sudova za prekršaje mogu javljati na oglase za slobodna sudijska mjesta u redovnim sudovima – saopštili su iz Sudskog savjeta.
Advokat Nebojša Asanović smatra da je predlog Sudskog savjeta apsolutno poželjan i prihvatljiv, naročito ako se ima u vidu da su o njemu odlučili članovi tog tijela, među kojima se, osim sudija, nalaze i druga stručna lica iz oblasti pravne struke.
Međutim, prema njegovom mišljenju, postoji problem što stručnjaci pomenutih profila vrlo često mnogo više zarađuju od sudija, pa se postavlja pitanje da li će njihov odziv biti zadovoljavajući.
– Advokati, notari i univerzitetski profesori, posebno oni koji su istaknuti u svojim poslovima, imaju primanja koja su nekoliko puta veća od primanja sudija, pa je potpuno jasno da niko od njih neće napustiti profesiju od koje ostvaruju dobre prihode i početi da se bave sudijskim poslom da bi mnogo manje zarađivao – objašnjava Asanović.
Pored toga, kako ističe, profesija sudije po prirodi i težini tog posla nosi brojne obaveze i probleme, kao što su veliki napori u radu, izloženost stalnim pritiscima, zamjeranju, kao i ugroženosti i za njih i za njihove porodice.
– Kada sve to uzmemo u obzir, bilo bi iznenađujuće da neko, pa čak i za istu platu, radi sudijski posao – smatra Asanović.
On podsjeća da su godinama unazad, upravo zbog svih pomenutih razloga, sudije napuštale funkciju i prelazile u advokaturu ili neko drugo zanimanje, "što, narodski rečeno, nisu činili od dobra".
