Pritužbi zbog neažurnosti crnogorskih sudova bilo je i ranije, ali su, čini se, u poslednje vrijeme postale baš učestale. Zbog dugog trajanja postupaka, odugovlačenja procesa, nedonošenja odluka o jemstvu, neblagovremenog postupanja u pritvorskim predmetima, žale se stranke u postupku, advokati, tužioci... Negoduju i stručna i laička javnost. Za prošlu sedmicu najavljena suđenja nekadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i bivšem predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću, kao i ostalim okrivljenim u tim predmetima, odložena su za jun i jul, a neizvjesno je da li će i tada početi. I dalje se čeka odluka o jemstvu za ukidanje pritvora bivšem službeniku ANB-a Petru Lazoviću, za čiju slobodu je trenutno ponuđeno 7, 6 miliona eura.
To su samo neki od najzvučnijih slučajeva, a broj predmeta čiji se sudski epilog očekuje decenijama sigurno ne može služiti na čast nosiocima pravosudnih funkcija u našoj zemlji.
Advokat Borivoje Borović ocjenjuje da je neažurnost sudova klasična boljka pravosuđa i u Crnoj Gori i u Srbiji.
– U nekim zemljama regiona stanje je bolje. Sudije su ranije brže sudile, često po diktatu režima. Sada je drugačija situacija, jer očigledno skoro niko nije nevin, a Specijalno državno tužilaštvo se "razmahalo" u pozitivnom smislu, pa sudije i izbjegavaju da donesu odluke u nekim slučajevima. Pritvori u Crnoj Gori predugo traju, a suđenje u razumnom roku maltene i ne postoji. Institut sporazumnog priznanja krivice je zloupotrijebljen, obesmišljen kaznama koje su izuzetno niske, zbog čega su stigle i kritike Evropske komisije. Mnogo je i predmeta u kojima je postojao direktan uticaj izvršne vlasti na sud. Predmeti su dugo trajali, izricane su blage kazne, a dosta počinilaca djela je i pobjeglo iz zemlje. U pravosuđu vlada opšta zbrka. Očekujem da će i pravosuđe, a ne samo policija, ozbiljno da se pretrese. Nadam se da će policajci, sudije i tužioci ubrzo autobusima biti odvoženi u Spuž. To kažem iz prostog razloga jer želim dobro Crnoj Gori – kazao je Borović.
Advokatica Maja Zeković, koja je i jedan od branilaca Petra Lazovića, kaže da sudovi nerijetko rade neažurno, neprincipijelno, nejednako i neobjektivno, kao i pod pritiscima dijela izvršne vlasti i javnosti.
– To svakako nije, niti se ne može nazvati profesionalnim, niti može služiti kao dokaz da se u našoj zemlji poštuju principi vladavine prava. Što se tiče slučaja Petra Lazovića, odbrana o odlukama postupajućih sudova saznaje iz medija, koji praktično na dnevnom nivou izvještavaju o ovom predmetu iako apsolutno za to ne postoji interes javnosti, budući da ni glavni pretres još uvijek nije zakazan, te da nema novih značajnih momenata u samom postupku o kojima bi bilo važno informisati javnost. Objave se uvijek tiču Petra Lazovića, uz spinovanje informacija i stvaranje negativnog konteksta. No, na sudove očigledno utiče ovakva propaganda, i to do mjere da ne poštuju ni odluke Ustavnog suda Crne Gore, pa istrajavaju na produžavanju pritvora Petru Lazoviću iako za to nema niti jednog zakonskog razloga, pa i pored jasnih uputstava Ustavnog suda o kršenju prava okrivljenom – navela je Zeković.
Prema njenim riječima, ročište za kontrolu optužnice u ovom predmetu održano je 24.februara, a o sudbini optužnice saznali su iz medija nakon mjesec i po kašnjenja jer je zakonski rok za odlučivanje o optužnici bio 15 dana od dana održavanja ročišta za kontrolu.
– Kada su u pitanju odluke o jemstvu, sudovi ne samo da ne poštuju upute Ustavnog suda u pogledu svih činjenica koje idu u prilog okrivljenom da se predloženo jemstvo prihvati, već ne poštuju ni načelo hitnog postupanja u pritvorskim predmetima, pa tako o posljednjem predlogu za jemstvo ni poslije dva mjeseca još uvijek nema odluke postupajućeg sudije. Na koji način bi sudovi trebalo da postupaju u slučaju informisanja javnosti jasno je propisano sudskim poslovnikom, no u konkretnom se ta pravila ne poštuju, budući da je odbrana informisana tek nekoliko dana nakon objavljivanja informacija u medijima – kazala je Zeković.
