Razlog za to je, kako je navedeno u odluci suda, postojanje okolnosti koja privremeno sprečava krivično gonjenje, odnosno činjenica da Velika Britanija, odakle je Knežević izručen Crnoj Gori, nije dozvolila da mu se sudi u tom slučaju.
Prvostepenu odluku u ovom slučaju donio je Viši sud u Podgorici, koji je odbacio optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Kneževića. SDT je uložilo žalbu na tu odluku, koju je Apelacioni sud odbacio i potvrdio odluku prvostepenog suda. Istom odlukom naredili su da se odmah zakaže ročište za potvrđivanje optužnice protiv drugih okrivljenih u tom slučaju.
Iz dopisa Ministarstva pravde – Direktorata za međunaradnu pravosudnu saradnju, kao i iz odluke Vestminsterskog suda za prekršaje od 10.2.2023. godine i drugostepene presude Visokog suda pravde – Kraljevskog odjeljenja iz Londona od 4. aprila prošle godine, Viši sud u Podgorici je utvrdio da je odobreno izručenje Kneževića radi vođenja postupaka koji se vode pred Višim sudom u Podgorici u kojim je optužnica već stupila na pravnu snagu i nalaze se u fazi suđenja. Tom prilikom je utvrđeno da izručenje nije odobreno za krivična djela koja se spornom optužnicom SDT-a stavljaju na teret predsjedniku Atlas grupe.
– Prvostepeni sud zaključuje da u spisima ne egzistira odluka kojom je naknadno data saglasnost za vođenje krivičnog postupka protiv okrivljenog Kneževića za krivična djela koja su mu stavljena na teret konkretnom otpužnicom, kao i da se okrivljeni nije odrekao načela specijaliteta, već je isti, nakon što ga je prvostepeni sud s pozivom na odredbu čl. 23 st. 3 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, upitao da se izjasni da li daje saglasnost za krivično gonjenje za navedena krivična djela po optužnici SDT-a Kt-S.br.1/19-1, izjavio da nije saglasan da bude gonjen za krivična djela stavljena mu na teret predmetnom optužnicom – konstatovano je u odluci Apelacionog suda.
Takođe, kako se dalje navodi u odluci, prvostepeni sud je utvrdio i da je SDT organ koji je u obavezi da obezbijedi sve pretpostavke za vođenje krivičnog postupka protiv određenog lica pred nadležnim sudom, te s tim u vezi i da zatraži naknadni pristanak države izručenja preko Ministarstva pravde. Zbog toga Viši sud zaključuje da je sud dužan da optužnicu odbaci ukoliko tužilaštvo to ne učini, a sud to uoči u fazi kontrole optužnog akta.
