Femicid nije nasilje, već brutalno ubistvo žene

Majka troje djece, četrdesettrogodišnja Alma Ćosović preminula je 3. avgusta u Kliničkom centru Crne Gore, kako se sumnja, od posljedica brutalnog prebijanja kome je bila izložena u prvoj polovini juna.

Tada je uhapšen Dušan Ramić, državljanin Srbije, kome je na teret bilo stavljeno krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa posljedicom teške tjelesne povrede, u sticaju sa krivičnim djelom omogućavanje uživanja opojnih droga, na štetu sada preminule Alme. Nakon što je nesrećna žena preminula, slučaj je preuzelo Više državno tužilaštvo u Podgorici, a djelo za koje se Ramić tereti prekvalifikovano je u nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa smrtnom posljedicom. Za to djelo predviđena je znatno manja kazna (od pet do 15 godina zatvora) nego za teško ubistvo za koje je zaprijećena zatvorska kazna od deset do maksimalnih 40 godina robije. Brat ubijene Alme, Demir Ćosović, oglasio se nakon njene smrti navodeći da je njegova sestra svirepo ubijena, te da nije žrtva nasilja u porodici budući da s osumnjičenim nije bila u bilo kakvim porodičnim odnosima. Ćosović je pretučena pred maloljetnim djetetom s posebnim potrebama, koje je u stanu provelo više od 30 sati uz majku koja je bila u komi, iscrpljeno i napušteno, jer se napadač dao u bjekstvo.

U Crnoj Gori je u posljednjih pet godina zabilježeno 17 femicida, a Alma Ćosović je četvrta žrtva od početka godine. Zbog toga i ne čudi opravdano nezadovoljstvo javnosti činjenicom da se Ramić tereti za nasilje u porodici sa smrtnom posljedicom, a ne za teško ubistvo.

Ramić priveden u VDT, odbio da iznese odbranu

Advokat Andrijana Razić ističe da nije detaljno upoznata sa predmetom formiranim povodom smrti Alme Ćosović, ali ukazuje na okolnosti na koje posebno treba obratiti pažnju.

– Prije svega želim da naglasim da ne raspolažem bilo kakvim detaljnijim činjenicama vezano za slučaj tragične smrti oštećene Alme Ćosović i okolnostima pod kojima je smrt nastupila, niti sam neposredno upoznata sa formiranim spisima predmeta i do sada prikupljenim dokazima. Ono što su dosadašnja saznanja iz medija jeste da je protiv osumnjičenog Dušana Ramića prvobitno bio pokrenut postupak od strane ODT Podgorica za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici kvalifikovano teškom tjelesnom povredom, a da je nakon smrti oštećene došlo do prekvalifikacije krivičnog djela u teži oblik – nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici sa smrtnim ishodom i, shodno tome, do prenošenja nadležnosti na VDT Podgorica u skladu sa zakonom. Za krivično nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici kvalifikovano teškom tjelesnom povredom zaprijećena je kazna zatvora od 1 do 8 godina, dok se za isto djelo kvalifikovano smrtnom posljedicom može izreći kazna zatvora od 5 do 15 godina. Na osnovu medijskog obraćanja rođenog brata oštećene zaključujem da može biti upitna trenutno egzistirajuća pravna kvalifikacija ovog krivičnog djela, iz prostog razloga što on tvrdi da između oštećene i osumnjičenog nije postojala porodična zajednica bilo koje vrste. Naime, za ovakvu pravnu kvalifikaciju neophodan preduslov je da je oštećena Alma Ćosović bila član porodice ili porodične zajednice osumnjičenog Dušana Ramića u formalno-pravnom smislu i onako kako to definiše stav 8 člana 220 Krivičnog zakonika. Predmetno krivično djelo spada u korpus krivičnih djela čiji su zaštitni objekat brak i porodica, pa porodična veza odnosno zajednica predstavlja njegov bitan elemenat. Ukoliko u konkretnom slučaju ta okolnost odnosno bitan elemenat ne postoji, to znači da ne postoji ni krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, već da postojeće okolnosti sa kojima je do sada upoznata javnost, ukoliko su tačne, treba podvesti pod krivično djelo teško ubistvo iz člana 144 Krivičnog zakonika. To krivično djelo takođe ima više stavova koji se prevashodno razlikuju po načinu i motivima izvršenja, ali ono što je za sve te stavove zajedničko jeste ista zaprijećena kazna – a to je kazna dugotrajnog zatvora, koja podrazumijeva kaznu zatvora između trideset i četrdeset godina, objasnila je Razić u izjavi za "Dan"'.

Maksimalne kazne za počinioce

Neda Radović iz NVO Sistem podsjeća da su i ranije tražili uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela, uz maksimalne kazne za počinioce.

– Presuda na 40 godina zatvora u slučaju ubistva Šejle Bakije pokazala je da postoji prostor za odlučnije sankcionisanje, ali ta praksa ne smije ostati izuzetak. Potrebna je dosljednost i jasna zakonska definicija koja ne ostavlja prostor za pogrešna tumačenja i razočarenja u pravosuđe. Institucije moraju hitno i odlučno reagovati kako bi svaka prijava nasilja bila shvaćena ozbiljno, a žene zaštićene na vrijeme. Prevencija, brza intervencija, strože kazne za povratnike, obavezno psihijatrijsko i psihološko vještačenje u postupcima nasilja sve to su mjere koje se moraju uvesti odmah. Ovo nije samo borba žena. Ovo je borba za društvo koje ne toleriše nasilje, koje odgaja djecu uz primjere pravde i solidarnosti, a ne uz slike krvi, prebijanja i ćutanja. Ako mi kao građani ne dignemo svoj glas za sve žene čiji životi su ugašeni i ako ne zatražimo pravdu i sistemske promjene nećemo osigurati da se ovakvi zločini više nikada ne ponove, istakla je Radović.

Javnost je za slučaj Alme Ćosović saznala zahvaljujući objavi Centra za ženska prava (CŽP), a izvršna direktorica te nevladine organizacije Maja Raičević tada je navela da je ovaj femicid još jedna potvrda da su žene u Crnoj Gori izložene ekstremnom nasilju, a da odgovor države nije ni blizu zakonom propisanih standarda. Odgovarajući na naše pitanje u vezi sa kvalifikacijom krivičnog djela, Raičević je za "Dan" kazala da vjeruje da to neće biti konačna odluka Višeg državnog tužilaštva.

– Naš pravni tim nije imao uvid u forenzičke nalaze i izvještaj vještaka medicinske struke, pa u ovoj fazi postupka ne možemo komentarisati kvalifikaciju Višeg državnog tužilaštva koja, vjerujem, još nije konačna. Međutim, želim da naglasim da je nedavno Vrhovni sud potvrdio presudu Apelacionog suda kojom je Dalibor Nikolić osuđen na 40 godina zatvora za teško ubistvo Zimrite Nerde, koja je stradala pod sličnim okolnostima. Vrhovni sud je u odluci naveo da je Apelacioni sud potvrdio da dokazi – izjave svjedoka, obdukcijski nalaz i forenzička DNK vještačenja, jasno pokazuju da je Nikolić, svjestan zabranjenosti djela, na svirep način, s umišljajem lišio života trudnu suprugu tukavši je skoro osam sati, dok su se njihova maloljetna djeca nalazila u kući. Vjerujem da će i Više tužilaštvo, i kasnije sud, uzeti u obzir ovu odluku Vrhovnog suda i postarati se da kazna za ubistvo Alme Ćosović bude srazmjerna težini ovog zločina. Centar za ženska prava je u kontaktu s Alminom porodicom i bićemo im podrška u ostvarivanju pristupa pravdi, kazala je Raičević.

Zimrita, Šejla, Ljiljana...

Zimrita, Šejla, Ljiljana, samo su neka od imena žena koja su posljednjih godina u Crnoj Gori stradale od ruke svojih emotivnih partnera... Iako su njihovi životi prerano i brutalno ugašeni, ostaće zapisano da je ruka pravde stigla one koji su počinili zločin jer su okrivljeni za njihovu smrt kažnjeni maksimalnim zatvorskim kaznama – 40 godina robije.

Dvadesetsedmogodišnju Baranku Zimritu Nerda nevjenčani suprug Dalibor Nikolić tukao je dva dana, od čega je podlegla povredama u januaru 2022. Njega je u oktobru 2024. podgorički Viši sud osudio na 12 godina zatvora za nasilje u porodici. Na tu presudu tužilaštvo se žalilo Apelacionom sudu, koji je preinačio presudu i Nikolića oglasio krivim za teško ubistvo. Izrečena mu je kazna zatvora od 40 godina. Za ubistvo kanadske državljanke Ljiljane Simić u Herceg Novom 2020. Zoran Marić, sa kojim je bila u emotivnoj vezi, i u ponovljenom postupku pred Višim sudom u Podgorici, osuđen je na 40 godina zatvora. Nakon tri i po godine suđenja pred tri suda, Vrhovni sud je stavio tačku na slučaj ubistva Šejle Bakije, koju je na vratima roditeljske kuće u Tuzima septembra 2021. hicima iz pištolja ubio nevjenčani suprug Ilir Đokaj. Vrhovni sud je 2. aprila potvrdio presudu Apelacionog suda iz novembra 2024, kojom je Đokaj osuđen na 40 godina zatvora.

Izvršna direktorica NVO Sistem Neda Radović istakla je da činjenica da je smrt Alme Ćosović kvalifikovana kao krivično djelo nasilja u porodici sa smrtnim posljedicama, a ne kao teško ubistvo, pokazuje ozbiljan nedostatak u prepoznavanju i tretiranju femicida u našem pravosudnom sistemu.

– Alma nije preminula zbog "običnog" porodičnog sukoba, ona je žrtva femicida, najekstremnijeg oblika rodno zasnovanog nasilja. Prosto nam je neophodno da koristimo adekvatnu terminologiju i adekvatno stanemo na kraj ovakvim propustima pravosuđa. Svaka kvalifikacija koja umanjuje težinu ovog zločina, šalje pogrešnu poruku javnosti da životi žena u Crnoj Gori mogu biti ugašeni, a da to neće biti prepoznato kao najteži oblik ubistva.

Ćosović: Nadam se adekvatnoj kazni za svirepo ubistvo

Brat Alme Ćosović, Demir Ćosović, kazao je za "Dan" da će sačekati da nadležni organi urade svoj dio posla, naglasivši kako vjeruje da će osumnjičeni za smrt njegove sestre dobiti adekvatnu kaznu.

– S obzirom na to da su preduzete istražne radnje, pustićemo tužilaštvo i sudove da oni donesu zaključak. Ne bih da remetim neke tokove istrage, vjerujem u naše nadležne organe i nadam se da će osumnjičeni za ovaj i svaki ovakav slučaj dobiti adekvatnu kaznu za počinjeno svirepo ubistvo – kazao je Ćosović.

Pitamo se da li u našem pravosudnom sistemu život žene vrijedi manje? Da ukoliko žena strada pred očima maloljetnog djeteta, ubica može dobiti sramnu i blagu kaznu? Da li je to snaga pravosuđa i države?

Ovakva odluka tužilaštva dodatno produbljuje nepovjerenje žrtava u sistem, jer uporno nam stavljaju do znanja da, čak i kada nasilje završi smrću, institucije nijesu spremne da stvari imenuju pravim imenom. Ako ne nazovemo femicid femicidom, kako ćemo ga spriječiti, naglasila je Radović.