Prije svega, preporučuje se jačanje administrativnih i prostorno-tehničkih kapaciteta sudova i tužilaštava, naročito Posebnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koje, kako su primijetili, nema dovoljno sudija, prostorija za rad i adekvatne opreme za čuvanje dokaza. Sugeriše se i hitna izgradnja novog sudskog kompleksa, kao i popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta.
Naglašava se i potreba da se izmijene sudska pravila kako bi advokati mogli da koriste laptop računare i tablete u sudnicama, što bi olakšalo praćenje i obradu složenih predmeta. Predlaže se i unapređenje sistema raspodjele predmeta, kroz uvođenje obavezne nasumične dodjele, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe.
Posebno se ističe neophodnost veće nezavisnosti tužilaštva i Sudskog savjeta. U tom smislu, preporučuje se izmjena člana 127 Ustava Crne Gore, kojim bi ministar pravde bio isključen iz Sudskog savjeta, kao i uklanjanje mogućnosti da članovima Savjeta mandat bude produžen ako parlament ne uspije da izabere nove.
Na normativnom planu, u izvještaju čije djelove je prenio portal RTCG, predlažu se izmjene Krivičnog zakonika radi jasnijeg definisanja kriminalnih aktivnosti iz kojih potiču nezakoniti prihodi, kao i izmjene Zakonika o krivičnom postupku kako bi se skratilo trajanje suđenja. Preporučuje se i unapređenje zakonskog okvira za oduzimanje imovine stečene kriminalom, u skladu s praksom EU.
Dio preporuka odnosi se i na status sudija i tužilaca – od donošenja posebnog zakona o platama, do usklađivanja starosne granice za rad sa ostalim javnim funkcionerima, odnosno do 66 godina života. Predlaže se i uvođenje obavezne obuke o integritetu i etici, te jasnije razgraničavanje etičkih od disciplinskih prekršaja.
Ukazano je i na potrebu ograničavanja mjera tajnog nadzora, koje bi ubuduće trebalo da se koriste isključivo u slučajevima visoke korupcije i organizovanog kriminala.
Traži se i sprovođenje svih preporuka antikorupcijskog tijela GRECO, naročito u vezi sa poslanicima, sudijama i tužiocima, kao i jačanje kapaciteta Sudskog savjeta u planiranju resursa i komunikaciji sa javnošću.
Kako se navodi u izvještaju, organizovani kriminal i korupcija ostaju najveće prepreke za prosperitet, stabilnost i demokratiju u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.
Analiziran je i fenomen "organizovane korupcije" – sistema u kojem se kriminalne grupe povezuju s političkim partijama kako bi iskoristile državne resurse za finansijsku dobit i jačanje društvenog i političkog uticaja.
– Od devedesetih godina zemlje zapadnog Balkana prošle su kroz tranziciju iz autoritarnog u demokratsko upravljanje, reformišući policiju i pravosuđe. Iako su sprovedene brojne antikorupcijske mjere i reformski zahvati, međunarodne institucije poput UN i Evropske komisije i dalje ukazuju da raširena korupcija i slaba vladavina prava potkopavaju demokratske procese i evropske integracije regiona – piše u izvještaju.
Upozoravaju da napore za jačanje institucija otežava nedovoljna primjena zakona, kao i pritisci na tužilaštvo i sudstvo, spoljašnji i unutrašnji. Organizovani kriminal i korupcija, kako su konstatovali, utiču na državne organe i ekonomiju, stvarajući društvenu i političku toleranciju na ove pojave.
Kako su zaključili u izvještaju, jačanje institucija i vladavine prava ključni su za stabilnost regiona, a bez odlučne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, strateški ciljevi zapadnobalkanske šestorke ostaju ugroženi.
