- Ovo izdanje Svjetskog izvještaja o drogama pokazuje da se organizirane grupe za trgovinu drogom nastavljaju prilagođavati, iskorištavati globalne krize i ciljati ranjive populacije - rekla je Ghada Waly, izvršna direktorica UNODC-a I dodala:
„Moramo ulagati u prevenciju i rješavati temeljne uzroke trgovine drogom u svakoj tački ilegalnog lanca snabdijevanja. Takođe moramo ojačati odgovore korištenjem tehnologije, jačanjem prekogranične saradnje, pružanjem alternativnih sredstava za život i poduzimanjem sudskih mjera usmjerenih na ključne aktere koji pokreću ove mreže. Kroz sveobuhvatan, koordiniran pristup možemo razbiti kriminalne organizacije, ojačati globalnu sigurnost i zaštititi naše zajednice.“
U 2023. godini 316 miliona ljudi koristilo je drogu (isključujući alkohol i dvhan), ili šest posto stanovništva starosti između 15 i 64 godine, u poređenju sa 5,2 posto stanovništva u 2013. godini. Sa 244 miliona korisnika, kanabis ostaje najraširenija droga, a slijede opioidi (61 milion), amfetamini (30,7 miliona), kokain (25 miliona) i ekstazi (21 milion). Izvještaj upozorava da bi nove grupe ranjivih ljudi koje bježe od teškoća, nestabilnosti i sukoba mogle uzrokovati daljnji porast ovih brojki.
Globalno tržište kokaina obara vlastite rekorde:
Proizvodnja, zapljene i upotreba kokaina dostigle su nove vrhunce u 2023. godini, čineći kokain najbrže rastućim ilegalnim tržištem droga na svijetu. Ilegalna proizvodnja porasla je na 3.708 tona, što je skoro 34 posto više nego u 2022. godini. Globalne zapljene kokaina dostigle su rekordnih 2.275 – što je porast od 68 posto u periodu 2019-2023. Upotreba kokaina, u međuvremenu, porasla je sa 17 miliona korisnika u 2013. na 25 miliona korisnika u 2023. godini.
Trgovci kokainom prodiru na nova tržišta širom Azije i Afrike, navodi se u izvještaju. Žestoko nasilje i konkurencija koji karakteriziraju ilegalnu arenu kokaina, nekada ograničenu na Latinsku Ameriku, sada se šire na Zapadnu Evropu, jer organizirane kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana povećavaju svoj uticaj na tržištu.
Tržište sintetičkih droga nastavlja da raste
Zbog faktora poput niskih operativnih troškova i smanjenog rizika od otkrivanja, tržište sintetičkih droga nastavlja se globalno širiti, a dominiraju stimulansi amfetaminskog tipa (ATS) poput metamfetamina i amfetamina (uključujući "kaptagon"). Zapljene ATS-a dostigle su rekordni nivo 2023. godine i činile su gotovo polovinu svih globalnih zapljena sintetičkih droga, a slijede ih sintetički opioidi, uključujući fentanil.
Pad Assadovog režima u Siriji stvorio je neizvjesnost oko budućnosti trgovine kaptagonom. Nakon političke tranzicije, otkrivena su velika mjesta za proizvodnju kaptagona u zemlji. Iako bi ovo otkriće moglo poremetiti snabdijevanje drogom, najnoviji podaci o zapljeni iz 2024. i 2025. godine potvrđuju da kaptagon i dalje teče - prvenstveno u zemlje Arapskog poluostrva - što moguće ukazuje na oslobađanje prethodno akumuliranih zaliha ili nastavak proizvodnje na različitim lokacijama.
Trgovina drogom donosi ogroman profit:
Iako se procjene razlikuju, ilegalna trgovina drogom generira stotine milijardi dolara godišnje. Kriminalne grupe stalno inoviraju, povećavajući proizvodnju, pronalazeći nove načine za hemijsko prikrivanje svojih droga i koristeći tehnologiju za prikrivanje komunikacija i povećanje distribucije.
Iako otporne, mreže organiziranog kriminala mogu biti poremećene – ali je potrebno dublje razumijevanje ciljeva i struktura grupa za trgovinu drogom. Mapiranje kriminalnih grupa može istaknuti njihove ranjivosti, ključne aktere, omogućavače i odrediti moguća područja za intervenciju. Agencije za provođenje zakona takođe bi mogle razmotriti ulaganje u tehnologiju i obuku vještina koja odgovara sofisticiranosti alata koji se koriste u lancu snabdijevanja drogom, navodi se u izvještaju UN.
Uticaj upotrebe droga:
Poremećaji uzrokovani upotrebom droga već nameću ogromne troškove pojedincima, zajednicama i zdravstvenim sistemima, a sve veće udaljavanje od multilateralizma i preraspodjele resursa moglo bi pogoršati problem, navodi se u izvještaju.
- Cijena neuspjeha u borbi protiv poremećaja uzrokovanih upotrebom droga je visoka – gotovo pola miliona smrtnih slučajeva i 28 miliona zdravih godina života izgubljenih zbog invaliditeta i prerane smrti (DALY) u 2021. godini. Procjenjuje se da je samo jedna od 12 osoba s poremećajima upotrebe droga primila bilo koji oblik liječenja od droga u 2023. godini. Faktori poput politika i dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga zasnovanih na dokazima mogu pomoći u ublažavanju utjecaja upotrebe droga na zdravlje ljudi i zajednica – dio je izvještaja.
Kako droge utiču na okolinu:
Izvještaj otkriva da upotreba droga, uzgoj i trgovina drogom, kao i politički odgovori doneseni za rješavanje problema ilegalne ekonomije droge, utiču na okolinu u Evropi. Potencijalne posljedice uzgoja/proizvodnje droge mogu uključivati deforestaciju i druge promjene u korištenju zemljišta, kao i zagađenje zraka, zemljišta i vode – što može biti značajno na lokalnom nivou.
Broj razotkrivenih tajnih laboratorija za drogu povećao se u Evropi između 2013. i 2023. godine. Ova proizvodnja proizvodi značajne količine otpada i može rezultirati znatnim troškovima čišćenja i obnove ekosistema. Ipak, izvještaj otkriva da šteta po okoliš nije prioritet prilikom dizajniranja i implementacije mjera politike u vezi s drogama, te da se veliki dio otpada i drugih utjecaja na okoliš ne uzima u obzir.
