Grupa poslanika Skupštini uputila Predlog zakona o amnestiji: Smanjivati kazne za "obična" ubistva, za davanje mita ne

Smanjenje kazne za 15 odsto svim osuđenim koji su na odsluženju kazne, osim onim koji robijaju zbog ratnih zločina, silovanja, stvaranja kriminalne organizacije, davanja mita predlog je koji je nekoliko poslanika uputilo Skupštini Crne Gore.

Naime, grupa poslanika je dostavila parlamentu Predlog zakona o amnestiji kojim su tražili različita smanjenja kazni. Oni su predložili da se osuđenicima koji bi u momentu stupanja na snagu ovog zakona bili na robiji, kazna umanji za 15 odsto, dok bi se za 10 odsto smanjila pravosnažno osuđenim koji još nijesu počeli da služe kaznu. Osuđeni za "obična" ubistva nijesu izuzeti od amnestije, ali jesu okrivljeni za teška ubistva kojima je izrečena maksimalna kazna od 40 godina. Ukoliko se ovaj predlog zakona usvoji najviše benefita imaće oni koji su prvi put krše zakon.

Takođe, predložili su i da se "ublaži" kazna onima koji su prvi put osuđeni na manje kazne.

– Oslobađaju se od izvršenja 15 odsto izrečene kazne zatvora lica, koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a koja se na dan stupanja na snagu ovog zakona nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori, kao i lica osuđena stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj radi izvršenja kazne zatvora izvršen u drugu državu. Izuzetno od stava 1 ovog člana, oslobađaju se 10 odsto izrečene kazne zatvora lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu započela izvršenje kazne zatvora – navedeno je u Predlogu zakona.

Bez milosti za silovanje, ratni zločin, nasilje u porodici, pranje para

Osim za ratni zločin, silovanje i druga krivična djela protiv polne slobode, predloženo je da se pravo na amnestiju ne da ni osuđenima za kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, zloupotrebu službenog položaja, primanje i davanje mita, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Predlagači su tražili i da se od amnestije izuzmu i oni koji su osuđeni za napad na službeno lice, sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti, zapuštanje, zlostavljanje maloljetnog lica, nasilje u porodici, kao i osuđeni na 40 godina zatvora i protiv kojih su izdate potjernice.

Takođe, amnestija neće biti odobrena onima koji su je ranije već dobijali.

Takođe, predložili su i da se za pet odsto izrečene kazne zatvora oslobađaju povratnici, odnosno lica koja su dva i više puta pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela.

– Licima koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena prvi put na kaznu zatvora u trajanju do tri mjeseca za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu stupila na izdržavanje kazne, izrečena kazna zatvora zamjenjuje se uslovnom osudom i izrečena kazna zatvora uzima se kao utvrđena i istovremeno određuje da se ista neće izvršiti ako u roku od dvije godine osuđeni ne učini novo krivično djelo. Licima koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena prvi put na kaznu zatvora u trajanju od tri do šest mjeseci za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu stupila na izdržavanje kazne, izrečena kazna zatvora se uzima kao utvrđena i istovremeno se određuje da će se ista izvršiti u prostorijama u kojima osuđeni stanuje – predloženo je ovim aktom.

Smanjiti prenatrpanost u sobama, poboljšati uslove boravka, povećati bezbjednost

Predlog zakona Skupštinni su uputili Milan Knežević, Andrija Mandić, Dejan Đurović, Milan Lekić, Jelena Božović, Jovan Vučurović, Dragan Bojović, Jelena Kljajević, Vladislav Bojović, Vaso Obradović, Bojana Pićan, Velimir Đoković i Milica Rondović. Obrazložili su da su to učinili jer je prenatrpanost u zatvorima višedecenijski problem. Zbog toga su ugrožena osnovna ljudska prava pritvorenika i zatvorenika, kao i stabilnost, funkcionalnost i bezbjednost sistema. Zbog svega toga i samog stanja objekata, pogoršani su higijenski i zdravstveni uslovi. Naglasili su da se ovim omogućava i adaptacija određenih prostora. Takođe, poslanici su ocijenili i da se amnestija odnosi uglavnom na osuđene na kratkotrajne kazne zatvora, čije zadržavanje može imati kontraproduktivne efekte.

Takođe, tražili su da lica koja su pravosnažno osuđena prvi put na kaznu zatvora u trajanju od tri do šest mjeseci za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i za koju je istovremeno određeno da će se ista izvršiti u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, a nijesu stupila na izdržavanje kazne, oslobađaju se od izvršenja iste u skladu sa članom 1 ovog zakona.

– Za lica iz st. 1, 2 i 3 ovog člana, koja su stupila na izdržavanje kazne, obustavlja se izvršenje kazne, a preostali dio kazne zamjenjuje se uslovnom osudom, tako što se ostatak kazne uzima utvrđenim i određuje da se kazna neće izvršiti ako u roku od dvije godine osuđeni ne učini novo krivično djelo – piše u Predlogu zakona.