Ekstradicija Delića i Kekovića / -FOTO: UP SKRINšOT/KOLAž PORTAL DAN
20/08/2025 u 15:27 h
Marija PalibrkMarija Palibrk
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Izručena 23 bjegunca, najviše Srbiji i Turskoj

Iz Uprave policije gotovo na dnevnom nivou stižu saopštenja o ekstradicijama lica koja su prethodno na teritoriji naše države uhapšena po potjernicama Interpola.

Za javnost u većini slučajeva to ostaju osobe pod inicijalima koje određeno vrijeme provedu u ekstradicionom pritvoru, nakon čega, u koordinaciji bezbjednosnih službi, bivaju izručeni organima države koja ih potražuje zbog različitih krivičnih djela. U obrnutom slučaju, kada se Crnoj Gori izručuju potraživana lica, nerijetko "obični" građani saznaju i njihovo puno ime i prezime, zavisno od zvučnosti imena koje je ekstradirano.

Kako nam je saopšteno iz Uprave policije, tokom prvih šest mjeseci ove godine, iz Crne Gore su izručena 23 lica.

– Najveći broj izručenih lica se tereti za krivična djela iz oblasti narkotika, a potom za krivična djela prevara, krađa. Od navedenog broja izručenih lica, najviše ih je izručeno iz Crne Gore u Srbiju i to četiri, kao i Tursku, takođe četiri, saopštili su iz UP odgovarajući na naša pitanja. Odgovore smo dobili gotovo nakon dva mjeseca.

Kako su naveli, tokom prvih šest mjeseci ove godine, Crnoj Gori je izručeno ukupno 16 lica.

Detalji zapljene droge na Martiniku: Pet državljana Crne Gore na brodu sa 4,8 tona kokaina

– Najveći broj izručenih lica se tereti za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a potom za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije. Od navedenog broja izručenih lica, najviše lica je u Crnu Goru izručeno iz Njemačke – ukupno četiri, naveli su iz UP.

Najveću pažnju javnosti definitivno je privuklo izručenje Budvanina Ivana Delića Crnoj Gori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) 29. maja. Iz Emirata je tada izručen i Podgoričanin Aleksandar Keković, zvani Arkan.

Njih je na aerodromu u Dubaiju policija te zemlje, uz snažne mjere bezbjednosti SWAT tima, predala službenicima Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju – NCB Interpola Podgorica.

– Navedena aktivnost je sprovedena uz maksimalne mjere konspirativnosti i visok nivo mjera bezbjednosti za koje su tokom trajanja cijele operacije bili zaduženi pripadnici elitnih taktičkih jedinica – Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije Crne Gore, saopštili su tada iz UP.

Božović ''prelomio'' o dvjema velikim ekstradicijama

Kad je riječ o izručenjima iz Crne Gore ove godine nije bilo zvučnijih imena. Barem ne kao što je to bio slučaj prošle godine kada su iz naše zemlje, uz brojne peripetije ekstradirani turski državljanin Binali Čamgoz i državljanin Južne Koreje Do Kvon, prvi Turskoj, a drugi u SAD. Nakon brojnih peripetija, u oba slučaja konačnu odluku je donio aktuelni ministar pravde Bojan Božović.

Crna Gora je 29. avgusta prošle godine izručila Čamgoza Turskoj, koja ga je potraživala zbog više teških krivičnih djela. Proces izručenja pratile su brojne kontroverze, pa i optužbe da je neko od crnogorskih zvaničnika uzeo novac da on ne bude izručen. Odlukom o izručenju Božović je preinačio odluku prethodnika na funkciji ministra pravde Andreja Milovića, koji je u januaru prošle godine odbio izručenje Čamgoza. Božović je naveo da je konstatovano da Čamgoz predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost. Čamgoz je svojevremeno zatražio i azil u Crnoj Gori, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova odbilo njegov zahtjev.

I odluku o drugoj velikoj ekstradiciji donio je ministar Božović, koji je aminovao da "kralj kriptovaluta" Do Kvon nakon brojnih peripetija 31. decembra prošle godine bude izručen SAD, koje su ga potraživale zbog prevara na tržištu kriptovaluta vrijednih najmanje 40 milijardi dolara. Zbog istog krivičnog djela Do Kvona je potraživala i Južna Koreja, ali je Božović 27. decembra prošle godine procijenio da prednost imaju SAD.

Kako je saopštio, većina kriterijuma ide u prilog zahtjevu za izručenje SAD, navodeći da su razmotreni težina krivičnih djela, mjesto izvršenja, redosljed podnošenja zahtjeva, državljanstvo traženog lica, mogućnost daljeg izručenja drugoj državi i druge okolnosti.

Istakli su da je za Delićem bila raspisana crvena Interpolova potjernica, na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici.

– Radi vođenja krivičnog postupka zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, i dva krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja su, kako se sumnja, izvršena na transnacionalnom nivou. Podsjećamo, I.D. je dio šire organizovane kriminalne grupe otkrivene i razbijene u međunarodnom predmetu kodnog naziva "General", a koju su činili vođe i istaknuti članovi više organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na transnacionalnom nivou, saopštili su tada iz UP.

Delić i Keković su uhapšeni 15. maja u Dubaiju po potjernici Interpola Podgorica, a u policijskim evidencijama se vode kao visokorangirani članovi organizovane kriminalne grupe.

Izručenja relaksirala i političku scenu

Kada su Čamgoz i Do Kvon izručeni iz Crne Gore, nisu samo odahnuli pravosudni organi država u koje su ekstradirani. Kamen sa srca pao je i predstavnicima vlasti u Crnoj Gori, ali i pojedinim advokatima za koje se spekulisalo da su umiješani u zakulisne igre, posebno u slučaju Do Kvona.

"Kralja kriptovaluta" politički protivnici povezivali su s aktuelnim crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, navodeći da je od njega dobijao donacije za svoju partiju, Pokret Evropa sad. Dokumenta SEC-a pokazuju da je Spajić u Do Kvonovu firmu Teraform Labs kao fizičko lice 2018. investirao 75.000 dolara. Spajićevi oponenti tvrdili su i da se sa Do Kvonom sastajao u Beogradu, u vrijeme kad je južnokorejski državljanin već bio na crvenoj Interpolovoj potjernici.

S druge strane, Do Kvonov branilac Goran Rodić navodio je da je on "uvezen" u Crnu Goru kako bi bio zloupotrijebljen u političke svrhe uoči izbora. Do danas nijesu rasvijetljene okolnosti Do Kvonovog dolaska u Crnu Goru, kao ni one vezane za njegov boravak u Srbiji, gdje je na svoje ime imao čak i otvorenu firmu na Dedinju.

Kontroverzni Budvanin sumnjiči se da je dio kriminalne grupe koja je učestvovala u švercu 2,5 tona kokaina iz

Južne Amerike u Evropu i Australiju. Delić je više puta dovođen u vezu s likvidacijama (Duško Jovanović, Pavle Bulatović, Marija i Dario Šurina...), a nedavno je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u Skupštini CG izjavio da je Delić direktni izvršilac ubistva Gorana Žugića, nekadašnjeg savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore. Ni za jedno od tih krivičnih djela Delić nikad nije zvanično optužen.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
27. decembar 2025 01:20