Izvršna vlast i dalje utvrđuje odgovorost za tragediju na Cetinju: Žrtvama se ne trguje, za žrtve se odgovara

Više od dva mjeseca protekla su od kako je Cetinjanin Aco Martinović u krvavom piru 1. januara usmrtio 12 sugrađana, a četvoro teško ranio, među kojima je jedna žrtva devet dana nakon masakra podlegla povredama u Kliničkom centru Crne Gore.

Bila je to noć u kojoj se Crna Gora skamenila od užasa i bola, naročito zbog činjenice da su među žrtvama i dvoje nedužne djece, baš kao što su prije nešto više od dvije godine oplakivana dvojica mališana, braća, koja su takođe stradala u krvavom pohodu drugog masovnog ubice u istom gradu. Mnogo su 23 žrtve za tako kratak period i za mnogo veće države i gradove. Premnogo je to krvi i suza za Cetinje i Crnu Goru. Stoga i ne čudi činjenica što su se na bol zbog stradanja nedužnih ljudi ubrzo nadovezali i bijes i ogorčenje zbog, kako su mnogo tvrdili, izostanka odgovornosti i utvrđivanja eventualnih propusta policije prije i nakon masakra u prijestonici. Da li je nečiji život mogao biti spasen da je policija efikasnije reagovala? Ko je kriv što je ubica satima bježao po Cetinju dok nije presudio sebi kada se našao u bezizlaznoj situaciji – u obruču policijskih snaga? Čija je krivica što je u prazničnim danima na Cetinju bilo samo devet policajaca? Zašto niko u bezbjednosnom sektoru nije podnio ostavku, makar kao čin moralne odgovornosti? Zbog čega je izostala ostavka gradonačelnika Cetinja? Ovo su samo neka od pitanja koja su se danima nakon tragedije na Cetinju nizala i na koja ni do danas nema odgovora. Premijer Milojko Spajić odgovorio je na zahtjeve neformalne grupe studenata "Kamo sjutra", koja je organizovala proteste i građansku neposlušnost zbog izostanka odgovornosti, tražeći prvo ostavke, a potom smjene ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade Alekse Bečića.

Strujić Harbić: Što prije zakazati sjednicu

Članica Odbora za bezbjednost i odbranu Kenana Strujić Harbić (BS) kazala nam je da je odnedavno u tom tijelu i da nije upoznata s razlozima neodržavanja sjednice na kojoj bi se raspravljalo o tragediji na Cetinju, ali da svakako treba što prije i tu temu uvrstiti u dnevni red.

– Mišljenja sam da je odmah nakon tragične situacije na Cetinju trebalo sazvati sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu, kako zbog monstruoznosti napada i stradanja djece, tako i zbog blagovremenog upoznavanja javnosti sa kompletnim dešavanjima tog dana. Važno je da i članovi odbora, kao predstavnici građana, ali i cjelokupna javnost, budu do kraja upoznati sa dešavanjima na Cetinju tog tragičnog dana, ali i da se upoznamo s onim što se radi kako bi se ovakvi i slični događaji preduprijedili u budućnosti. Podržavam održavanje sjednice odbora i očekujem da ona bude zakazana što prije – kazala je Strujić Harbić za "Dan".

Iako su najavili da će istrajati u zahtjevima i protestima, nezadovoljni odgovorima premijera, stiče se utisak da je utihnuo i glas pomenute neformalne grupe studenata, budući da su najavljivali svakodnevne akcije, a ne oglašavaju se već 15 dana.

Vlada Crne Gore je 20. februara dala saglasnost za korišćenje sredstava iz tekuće budžetske rezerve u iznosu od 200.000 eura, u cilju pružanja finansijske pomoći porodicama stradalih u masovnom zločinu na Cetinju. To je, svakako, gest za pohvalu, ali se time ne može namiriti 13 izgubljenih života. Neophodno je utvrditi sve okolnosti i kazniti one za koje se utvrdi da su krivi za eventualne propuste koji su možda doprinijeli da masovni ubica ne bude na vrijeme spriječen u krvavom naumu. Žrtvama se ne trguje, za žrtve se odgovara. Ne smije se zaboraviti da su 1. januara na Cetinju ubijeni Mirko Vuletić i njegovi bratanići od 13 i 8 godina, Radivoje Marković, Jošo Otašević, Branislav Mudreša, Dragana Drašković, Zorica Vuletić, Miloš Martinović, Marko Martinović, Radmila Martinović, Radovan Martinović i Dejan Kokotović.

Ni Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore nije bio na visini zadatka u protekla dva mjeseca kad je riječ o tragediji na Cetinju, budući da nije održana nijedna sjednica koja bi se bavila tim događajem i na kojoj bi se raspravljalo o odgovornosti policije i bezbjednosnoj situaciji u državi nakon toga.

Stravičan zločin na Cetinju zahtijeva reforme sistema i promjenu svijesti građana: Zlo se ponovilo, odgovornost opet izostaje

Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković (PES) kazao je za "Dan" da tematsku sjednicu povodom tragedije na Cetinju treba zakazati kad se predstavnici opozicije vrate u parlament.

–Ja sam na sjednici 27. januara, na kojoj je usvojen izvještaj o radu odbora u 2024, obavijestio članove da ću zatražiti od MUP-a četiri informacije: informaciju o masovnom ubistvu na Cetinju 1.1.2025; informaciju o masovnom ubistvu na Cetinju u naselju Medovina u avgustu 2022; informaciju o aktuelnom postupku zapošljavanja u MUP-u i Upravi policije i informaciju o disciplinskim postupcima u Upravi policije koji se sprovode na bazi bezbjednosnih smetnji. Te informacije dobili smo 10. februara, a 12. februara smo imali sjednicu odbora koju smo morali da odgodimo zbog nedostatka kvoruma. Iz poznatih razloga, poslanici opozicije ne učestvuju u radu Skupštine, tako da oni nisu prisustvovali ni sjednicama odbora već nekoliko mjeseci, a 12. februara sam obaviješten i od dva člana iz parlamentarne većine da u određenom vremenskom periodu neće biti u mogućnosti da učestvuju u radu odbora, što je uslovilo da nismo imali kvorum za održavanje sjednica. Iz navedenih razloga smatram da tematsku sjednicu za razmatranje ovih informacija treba zakazati kad se opozicija vrati u rad skupštinskih tijela, a očekujem da će se to desiti već nakon prve plenarne sjednice proljećnjeg zasjedanja. Vjerujem da je i opoziciji u interesu da učestvuje u radu odbora po ovim temama i u odnosu na njih saopšti javnosti svoj stav – rekao je Laković za naš list.

Zirojević: Vlast ne mari za izgubljene živote

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević potvrdio je za "Dan" da će se upravo zbog rasprave o tragediji na Cetinju vratiti u skupštinski odbor za bezbjednost i odbranu.

– Nažalost, nimalo me ne iznenađuje činjenica da se Odbor za bezbjednost i odbranu, nakon masovnog ubistva na Cetinju i svih ostalih bezbjednosnih skandala, nije pozabavio tim pitanjima. I u prethodnom periodu sam više puta skretao pažnju na to da je odbor pretvoren u protočni bojler za predloge Vlade i poslanika parlamentarne većine, te da je opoziciji onemogućen svaki pokušaj korišćenja zakonom i poslovnikom definisanih mehanizama. Danas se dodatno zloupotrebljava činjenica da je opozicija van parlamenta, a poslanici vlasti očigledno ne mare za izgubljene živote i katastrofalno stanje u sektoru bezbjednosti. No, neka se ne opuštaju previše; jedan od prvih koraka nakon povratka u skupštinske odbore, za koji se, između ostalog, zalažem i zbog navedene situacije, biće pokretanje ovog pitanja. Volio bih da vidim tog poslanika, a da nije iz redova Demokrata, da glasa protiv pokretanja ovog pitanja na odboru – poručio je Zirojević.

Pitanja u vezi sa neodržavanjem sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu na čijem bi dnevnom redu bila rasprava o tragediji na Cetinju blagovremeno smo uputili i članovima odbora Danijelu Živkoviću (DPS) i Slađani Kaluđerović (SNP), ali su oboje ignorisali i pitanja i ponovljenu molbu da na njih odgovore.