Korać za "Dan": Na oglas za 17 sudija prijavila se tri kandidata

Predsjednik Sudskog savjeta, prof. dr Radoje Korać, ukazao je da se crnogorsko pravosuđe trenutno suočava sa ozbiljnim kadrovskim i infrastrukturnim izazovima.

On je u intervjuu za "Dan" podsjetio na predstojeći reizbor kompletnog sastava Sudskog savjeta koji je planiran sredinom ove godine, kao i na proces usklađivanja domaćeg zakonodavstva s evropskim standardima kroz izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Upozorio je i na zabrinjavajući trend nedostatka interesovanja za sudijski poziv, posebno u sjevernoj regiji, a ukazao je i na politički uticaj u procesu izbora članova SS. Korać se osvrnuo i na rad disciplinskih organa i rješavanje pritužbi građana u minuloj godini.

Sredinom ove godine ističe mandat kompletnom sastavu Sudskog savjeta (SS). Kakva je procedura za izbor novog sastava i da li se već preduzimaju koraci u tom pravcu?

– Sastav i dužina mandata Sudskog savjeta utvrđeni su Ustavom Crne Gore. Član 127 propisuje da Savjet čini predsjednik i devet članova: predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije koje bira Konferencija sudija, četiri ugledna pravnika koje bira Skupština Crne Gore i ministar nadležan za poslove pravosuđa. Važno je napomenuti da, u skladu sa odlukom Vlade i evropskim standardima, ministar pravde više ne učestvuje u radu Savjeta, kako bi se osigurala nezavisnost. U toku su i izmjene Ustava u tom pravcu. Predsjednika SS bira sam Savjet iz reda članova koji nisu nosioci sudijskih funkcija (ugledni pravnici), dvotrećinskom većinom. Mandat traje četiri godine. Postupak izbora se razlikuje zavisno od kategorije članova: 1. za članove iz reda sudija: Konferencija sudija (koju čine sve sudije i predsjednici sudova) bira četiri člana tajnim glasanjem. Tri člana se biraju iz viših sudskih instanci, a jedan iz osnovnih sudova i sudova za prekršaje. Komisija za izbor priprema liste kandidata najkasnije dva mjeseca prije isteka mandata. 2. Za ugledne pravnike: Postupak sprovodi nadležni odbor Skupštine Crne Gore. Javni poziv se objavljuje najmanje četiri mjeseca prije isteka mandata. Odbor predlaže kandidate Skupštini, a ukoliko predlog ne dobije potrebnu većinu, postupak se ponavlja. Iako Sudski savjet nema direktnu nadležnost nad samim izborom novih članova, blagovremeno ćemo obavijestiti Skupštinu i predsjednika Vrhovnog suda o isteku mandata kako bi se procesi pokrenuli na vrijeme.

Godina prošla bez disciplinskih postupaka

Da li je i koliko bilo pritužbi na rad sudija i predsjednika sudova u tekućoj godini, na šta su se konkretno odnosile i da li je neko disciplinski odgovarao?

– Tokom 2025. godine građani su podnijeli 99 pritužbi. Većina se odnosila na nezadovoljstvo pravosnažnim odlukama, procesnim radnjama ili dužinom trajanja postupka. Bitno je istaći da Sudski savjet nije instanca koja može mijenjati ili ukidati sudske odluke – to je isključivo nadležnost viših sudova. Naše nadležnosti su administrativne i etičke prirode. Što se tiče disciplinske odgovornosti, u tekućoj godini nije bilo pritužbi koje su rezultirale disciplinskim postupkom, jer članovi Savjeta nisu našli elemente koji bi opravdali njihovo pokretanje prema članu 108 Zakona.

U toku su izmjene Zakona o SS u cilju usklađivanja sa evropskim standardima. Šta one donose i da li će se odnositi na sam način izbora i prestanak mandata članova SS?

– Radna grupa pri Ministarstvu pravde radi na nacrtu izmjena i dopuna. Cilj je implementacija preporuka evropskih partnera i usklađivanje sa ustavnim promjenama. Još je rano govoriti o konačnim rješenjima, ali se ne očekuju radikalne promjene u samom postupku izbora koji je već definisan Ustavom, već više u pogledu preciziranja kriterijuma i operativnog rada.

Korać za "Dan": Fali 50 sudija i dva predsjednika suda

Koliko trenutno ima sudija u Crnoj Gori, koliko ih je izabrano ove godine i da li raste interesovanje za ovaj poziv?

– Planirano je da u Crnoj Gori bude 335 sudija i predsjednika sudova. Na kraju 2025. godine imali smo 265 popunjenih sudijskih mjesta i 23 predsjednika sudova. Dakle, nedostaje nam 45 sudija i dva predsjednika sudova. Tokom 2025. izabrane su 54 sudije. Nažalost, ne možemo govoriti o povećanom interesovanju. Naprotiv, za sudijsku funkciju vlada hronični manjak interesovanja, a razlozi su težina i odgovornost posla (veliki broj predmeta), pritisak javnosti i nezadovoljavajući materijalni status sudija u odnosu na težinu posla. Posebno je kritično na sjeveru države. Primjera radi, na oglas za 17 sudija osnovnih sudova u sjevernoj regiji prijavila su se samo tri kandidata. Za osnovne sudove na Žabljaku i u Rožajama interesovanja gotovo i da nema. Na inicijalnoj obuci su 42 kandidata. Po oglasima iz 2024. godine, 11 kandidata za sudije osnovnih sudova završava obuku u prvom kvartalu 2026. godine i oni će biti izabrani za sudije i raspoređeni u sudove, dok se do kraja godine očekuje da ostalih 15 kandidata završe obuku i stupe na dužnost. Po oglasima iz 2026, na obuci je 30 kandidata za sudije osnovnih sudova i jedan kandidat za Upravni sud i oni će biti birani do kraja godine.

Na uglednog pravnika čekaju duže od godinu

Smatrate li da političke strukture imaju uticaja – i u kojoj mjeri – na izbor članova Sudskog savjeta ?

– Pitanje o uticaju politike treba adresirati Skupštini Crne Gore, jer je izbor uglednih pravnika u njihovoj isključivoj nadležnosti. Percepciju o političkom uticaju najčešće stvara neefikasnost samog izbora.

Nedovoljno definisani kriterijumi "stručnosti i iskustva" ostavljaju prostor za političku diskreciju. Jedno mjesto iz reda uglednih pravnika upražnjeno je već duže od godinu. Očekujemo da poslanici efikasnijom saradnjom preciziraju standard "ugledni pravnik" i biraju objektivno najbolje kandidate, jer trenutna neizvjesnost mnoge kvalitetne ljude odvraća od prijavljivanja na oglase.

Da li će Sudski savjet uskoro dobiti adekvatne prostorne kapacitete za rad?

– Uslovi su već dugo nezadovoljavajući. Savjet koristi dio prostora u zgradi Centralne banke, koji nije dovoljan. Sjednice često moramo održavati nakon 14 časova, ili kada su sale Centralne banke slobodne, što utiče na dinamiku rada. Više puta smo se obraćali organu za državnu imovinu, ali rješenja još nema. Ovo nije problem samo Savjeta, već većine crnogorskih sudova, i direktno utiče na kvalitet i kvantitet rada.