Iz MANS-a su naveli da je ovom odlukom potvrđena praksa koja, kako ističu, kontrolu imovine javnih funkcionera svodi na puku formalnost i administrativno prepisivanje podataka iz evidencija, umjesto na provjeru stvarnog stanja, istinitosti prijava i porijekla uvećanja imovine.
Smatraju da u ovom postupku ni ASK ni Sud nijesu se suštinski bavili činjenicama koje su bile od presudnog značaja za javni interes:
- Šta se realno nalazi na imanju, koliko objekata postoji, kada su nastali ili rekonstruisani, kolika je njihova vrijednost i da li su ranije prijave bile netačne ili nepotpune - navode u saopštenju.
Dodaju da umjesto da se provjeri sadržina prijava i utvrdi činjenično stanje, sve je svedeno na usko formalističko pitanje trenutka upisa u katastar, čime se šalje poruka da imovina može godinama ostati "nevidljiva" dok se ne uknjiži".
Ističu da takav pristup obesmišljava institut imovinskih kartona i otvara prostor da se kontrola lako izbjegne kroz odlaganje upisa, prikazivanje imovine na način koji umanjuje njenu stvarnu vrijednost ili prikrivanje stvarnog raspolaganja.
- MANS će nastaviti da koristi sva raspoloživa pravna sredstva i javno djelovanje kako bi se obezbijedilo da se zakoni primjenjuju u skladu sa svojom svrhom – da obezbijede transparentnost i odgovornost, a ne formalno "pokriće" bez provjere - kazali su.
Ističu da je Upravni sud ovim stavio znak jednakosti između imovinskog kartona i katastra
- A suština zakona je da funkcioner mora prijaviti stvarnu imovinu i stvarno uvećanje, ne samo ono što je formalno upisano - poručili su.
