Može li novčana nagrada doprinijeti rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića: Milion razloga da otkriju ubice i nalogodavce

Nagrada od milion eura koju je MUP ponudio na 21. godišnjicu ubistva Duška Jovanovića mogla bi da doprinese rasvjetljavanju zločina, ali je ključni korak reforma institucija čiji posao je da otkriju ubice i nalogodavce atentata na glavnog i odgovornog urednika "Dana". Ovo je treći put da MUP nudi novčanu nagradu, u različitim periodima, za informacije koje bi doprinijele rasvjetljavanju ubistva Jovanovića.

U prethodna dva slučaja nije bilo efekta, a ako ih je i bilo, ostali su nepoznati javnosti.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO Montenegro) dr Ivan Pekić ističe da prethodno ponuđene nagrade nisu imale uspjeha jer mogući svjedoci nisu imali povjerenja u sistem koji treba da ih zaštiti.

– Postojala je, a možda i dalje postoji, kultura straha i nekažnjivosti. Ako je u organizovanje ubistva bio uključen neko iz bezbjednosnog ili političkog aparata, onda potencijalni svjedoci računaju da novac ne vrijedi više od njihovog života. U bezbjednosnim studijama, novčane nagrade se smatraju pomoćnim, a nikako ključnim sredstvom u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. Njihova efikasnost zavisi od više faktora: može motivisati osobe koje do sada nisu govorile, posebno periferni akteri (npr. vozači, pomagači, posmatrači), da progovore. Vremenom informacija gubi preciznost, a dokazi iščezavaju ili zastarijevaju. Bez ozbiljne reforme institucija, nijedna nagrada – pa ni od milion eura – neće imati stvarni efekat. Problem nije samo u nedostatku informacija, već u nedostatku volje da se one procesuiraju – rekao je Pekić za "Dan".

Prema njegovim riječima, odgovor na pitanje da li finansijski podsticaj od čak milion eura za informacije koje bi dovele do otkrivanja naručilaca atentata može da probije zid ćutanja glasi možda, a možda i ne.

– Duško Jovanović je ubijen 27. maja 2004. godine, ispred redakcije "Dana" u Podgorici, nakon što je dugi niz godina pisao o sprezi organizovanog kriminala i politike u Crnoj Gori. Njegovo ubistvo nije samo zločin nad novinarom, već i ozbiljan atak na slobodu medija i pravo javnosti da zna. Iako je za saizvršilaštvo krivično odgovarao Damir Mandić, identitet naručilaca nije otkriven. Godine istraga bile su opterećene brojnim propustima: nestajanjem dokaza, manipulacijom izjavama svjedoka i sumnjivim postupcima unutar bezbjednosnih i pravosudnih institucija. Slučaj je nekoliko puta bio predmet međunarodne kritike, uključujući izvještaje Evropske komisije, koja ističe potrebu za unapređenjem pravne države i efikasne istrage. Nuđenje nagrade od milion eura predstavlja rijetku i radikalnu mjeru u regionu. Takva suma može podstaći one koji su do sada ćutali, bilo iz straha ili iz lojalnosti, da progovore i iznesu ključne informacije. Međutim, da li je novac sam po sebi dovoljan? Mislim da nije, jer je povjerenje u institucije koje treba da se bave zaštitom na veoma niskom nivou. Saznanja da u Crnoj Gori u institucijama sistema bezbjednosti postoje takozvani narko-karteli i korumpirani funkcioneri iz sve tri grane vlasti ne daju nadu da bi neko od svjedoka mogao da se okuraži i ispriča ono što zna. Ipak, nagrada može biti šansa. Možda će podstaći nekog da progovori. Ali, istinsko pitanje nije ko zna, već da li Crna Gora danas ima hrabrosti da sasluša ono što se krije već 21 godinu – smatra Pekić.

On ističe da ključno pitanje nije da li će neko progovoriti za milion eura, već, ako se to desi, da li će sistem imati kapacitet i volju da tu osobu sasluša i zaštiti i procesuiranjem vinovnika, bez obzira na njihovu političku ili kriminalnu moć, zatvori poglavlje koje dvije decenije razara povjerenje građana u pravdu.

– Nema te nagrade koja može nadomjestiti gubitak ni porodici, ni redakciji, ni društvu koje je dozvolilo da se zločin protiv slobodne riječi ne kazni. Ali, postoji šansa da se barem sada, makar i pod pritiskom, napravi korak ka pravdi. Uz to, uspješna istraga značila bi i početak istinske tranzicione pravde, koja se čeka već 21 godinu.

Potrebno je da se ispune sljedeći uslovi: formiranje nezavisne istražne komisije, uz međunarodno učešće (npr. EU, UN); zaštita svjedoka mora biti institucionalno garantovana, uz međunarodni nadzor; politička volja da se provjere svi, uključujući i ljude iz bivših i sadašnjih struktura moći; transparentnost postupka i izvještavanje javnosti o svakom napretku. Bez toga, i najveća nagrada je samo pi-ar potez. Ako, pak, postoji istinska volja za pravdu, tada nagrada može biti katalizator, ali ne i zamjena za sistemsku istragu. Zakon o zaštiti svjedoka u Crnoj Gori postoji, ali se u pogledu njegove implementacije često kuburi sa kapacitetima za pružanje adekvatne zaštite onima koji odluče da progovore. U praksi, svjedoci često ostaju nezaštićeni, a strah od odmazde i dalje preovlađuje. Pored toga, pravosudni sistem suočava se s problemima poput političkog pritiska, ograničene nezavisnosti i nedostatka transparentnosti – naglasio je Pekić.

Pekić: Pravda neće doći samo sa novcem

Prema Pekićevim riječima, da bi nagrada od milion eura imala efekta, neophodno je uspostavljanje mehanizama koji će obezbijediti ne samo finansijski podsticaj, već i pravnu sigurnost za one koji budu dali informacije, uz međunarodni nadzor i pomoć u zaštiti.

– U slučaju ubistva Duška Jovanovića, ovaj potez može predstavljati poslednju priliku da se premosti jaz između ćutanja i pravde, ali, ponavljam, samo ako država pokaže odlučnost da zaštiti one koji progovore i ako institucije sprovedu istragu do kraja. Ubistvo Duška Jovanovića nije samo zločin nad jednim čovjekom i njegovom porodicom, to je zločin protiv slobode medija i demokratije u Crnoj Gori. Ponuđena novčana nagrada od milion eura može biti znak da se društvo konačno budi i da je spremno da se suoči s istinom. Međutim, pravda neće doći samo sa novcem. Potrebna je nezavisnost bezbjednosnih službi i pravosuđa, zaštita svjedoka i politička volja. Tek tada će se otkriti oni koji su skrivali istinu svih ovih godina – naglašava Pekić.

Nekadašnji glavni inspektor SDB MUP RCG Ratko Kontić podsjeća da je početkom 2021. javno apelovao da se ponovo raspiše novčana nagrada radi potencijalnog prikupljanja novih informacija i izvora podataka koji bi doprinijeli rasvjetljavanju zločina izvršenog nad Duškom Jovanovićem.

– Novčana nagrada može biti jak motiv određenim ljudima u Crnoj Gori ili u regionu da dostave istinite podatke o nosiocima odluke, pripremi i izvršenju ovog teškog krivičnog djela, koje ima sve odlike urbanog terorizma. Tada sam javno apelovao da je jednako važno utvrditi da li je i koliko dugo Duško Jovanović bio pod tajnim mjerama SDB-a, tačnije da li je bilo tajnog prisluškivanja, praćenja ili tajnih pretresa. Ne treba zaboraviti da je u to vrijeme oko 80 odsto operativnih podataka pristizalo kroz mjere kontrole telefonskih razgovora. Konkretna odluka aktuelne vlasti da raspiše novčanu nagradu u navedenom iznosu bila bi značajna za bilo koju evropsku zemlju. Da li to istovremeno znači da dosadašnji operativni i drugi podaci nijesu dovoljni i da se na taj način i za tu cijenu, u ovom momentu, traže dodatne informacije koje bi potvrdile akumulirana operativna saznanja, bilo bi interesantno znati. Takođe, to može značiti i da se suštinski traže potpuno novi ili drugačiji podaci koji bi doprinijeli rješavanju likvidacije Duška Jovanovića – rekao je Kontić za "Dan".

Kontić: Znam da je Jovanović bio pod mjerama SDB-a

Kao bivši glavni inspektor SDB-a, Ratko Kontić ističe da zna da je Duško Jovanović bio subjekt primjene tajnih mjera tadašnje tajne policije. Naglašava da mu je dobro poznat način na koji se formiraju dokumenta u SDB-u ili današnjem ANB-u ili bilo kojoj službi bezbjednosti.

– Prvo operativac podnosi pisani izvještaj kroz primarni dokument. Saznanja se kroz sekundarna dokumenta ili po potrebi usmeno dostavljaju tzv. prvom operativcu, to jest direktoru SDB-a. Dalje se, prema tematici, prenose u tercijalna dokumenta, odnosno u informacije koje takođe potpisuje "prvi operativac" za korisnike sa A liste, odnosno tri čelne ličnosti države. Ovo važi ako se primjena tajnih mjera vrši po zakonu. Ako je neko tada naredio njihovu primjenu iz nekih posebnih razloga, bez ostavljanja pisanih tragova, onda se radi o grubom kršenju zakona i zloupotrebi ovlašćenja. Dodatno, ako je neko svjesno neovlašćenim licima ustupio prikupljena saznanja o navikama i dinamici svakodnevnog života osobe nad kojom se primjenjuju tajne mjere, to predstavlja istovjetno krivično djelo – objasnio je Kontić.

Prema njegovim riječima, ciljna grupa, u smislu raspisivanja ove nagrade, mora se tražiti među onim ljudima koji su se socijalizovali kroz pojedinačno ili grupno i organizovano vršenje krivičnih djela raznih vrsta, ili imaju takve sklonosti, među pojedincima koji su direktno učestvovali ili bili bliski inicijatorima, organizatorima i izvršiocima ubistva Duška Jovanovića.

– Da li će neko od njih biti motivisan iznosom od milion eura da pruži informacije koje će poslužiti da se razriješi ovaj zločin i koliko takvih ljudi stvarno ima, veoma je teško reći. Mora se reći da su sada okolnosti bitno drugačije nego u vrijeme prije 2020. godine, kada je takođe bila raspisana novčana nagrada po istom osnovu. Ne može se nikako isključiti mogućnost da ta ista kategorija ljudi, i pored ponuđenog iznosa, neće biti spremna da pruži adekvatne informacije, ali ne zbog bilo kakve omerte, već zbog golog straha za sopstvenu bezbjednost. Koristim priliku da pozovem novog direktora ANB-a Ivicu Janovića da bude junak i da lično doprinese razrješenju ubistva Duška Jovanovića, dok za direktora policije Lazara Šćepanovića nemam dilemu da će to uraditi – istakao je Kontić.

Prelević: Možda i Skaj pomogne

Advokat i nekadašnji koministar policije Srbije Božo Prelević smatra da novčana nagrada od milion eura koju je MUP Crne Gore ponudio za informacije o ubistvu Duška Jovanovića pokazuje više stvari.

– Pod jedan, da nemaju dokaze koji upućuju na nekog konkretno. Pod dva, da ubica ili nije živ ili mu je milion eura malo, i pod tri, da taj neko ne vjeruje policiji u smislu tajnosti dojave, odnosno da će preživjeti ukoliko ukaže na ime ubice. Ja bih rekao da se u Crnoj Gori zna koga je pogađalo pisanje "Dana", pa je to njima vjerovatno bila početna pozicija. Rekao bih da je ubica finansijski dobro prošao u prvom trenutku. MUP mora da pokuša sve što je u njegovoj moći da otkrije dokaze, a možda to sazna i iz aplikacije Skaj – jednog dana. Balkan je tragikomično pozorište, sa svim elementima istinskog spektakla; samo što ne znamo da li predstava uopšte ima kraj – istakao je Prelević.