Kada je u pitanju zaštita naših granica, najranjivija je granica prema Albaniji, zbog kompleksnosti i konfiguracije zemljišta, ocijenio je državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić na ministarskoj konferenciji o povratku.
Fokus konferencije bio je na podsticanju povratka iz regiona Zapadnog Balkana kao suštinskog elementa upravljanja migracijama – cilj koji treba postići promovisanjem međunarodne saradnje i razmjenom potreba i najboljih praksi, a drugi ključni elementi su promocija partnerstava i postizanje sporazuma o ključnim elementima mehanizma povratka koji će omogućiti prevođenje ovih rezultata u operativne aktivnosti.
Prvog dana konferencije održana je radna sesija o regionalnim i nacionalnim aspektima povratka, dok je narednog, u nastavku, radna sesija imala za cilj definisanje ključnih elemenata kako regionalnog mehanizma za povratak, tako i partnerstva za povratak, kao i odobravanje Zajedničke Deklaracije.
Miljanić je ovom prilikom, govoreći o izazovima koje očekujemo duž istočnomediteranske / zapadnobalkanske rute u oblasti povratka, s obzirom na trenutnu migracionu situaciju, istakao da je Crna Gora za sada tranzitna zemlja i ne trpi veliki migracioni pritisak.
On je saopštio da se u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije sprovodi program dobrovoljnog povratka, kao i povratka migranata asistiran od strane policije kroz obezbjeđivanje putnih isprava i karata za migrante. Otežavajuću okolnost predstavlja proces utvrđivanja identiteta, jer u Crnoj Gori ne postoje diplomatsko-konzularna predstavništva zemalja porijekla migranata. Takođe, proces koji se odvija preko nadležnih diplomatsko-konzularnih predstavništava van Crne Gore posredstvom Ministarstva vanjskih poslova je veoma dug, pa se lica za vrijeme trajanja postupka, smještaju u Prihvatilište za strance. Sporazumi o readmisiji sa susjednim zemljama funkcionišu, dok je bilo blagog zastoja u primjeni sa Albanijom, prevashodno zbog pandemije, ali je realizovanim sastancima sa njihovim graničnim službama taj proces ponovo pokrenut.
Takođe, jedna od mogućnosti za poboljšanje bilo bi i organizovanje sastanaka sa predstavnicima diplomatsko-konzularnih predstavništava zemalja porijekla kako bi se ubrzao proces identifikacije migranata, zatim, potpisivanje Sporazuma o readmisiji sa zemljama porijekla ili nekih međudržavnih sporazuma o saradnji u oblasti prihvatanja sopstvenih državljana, kao i jačanje saradnje u oblasti primjene Sporazuma o readmisiji, pogotovo kada je u pitanju skraćeni postupak.
Kako je naveo Miljanić, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Austrije postigli su Sporazum o pomoći austrijske policije crnogorskoj graničnoj policiji i osam policajaca sa četiri savremena drona se već nalaze na granici Crne Gore sa Albanijom, gdje se zajedno sa crnogorskom graničnom policijom brinu o sigurnosti granice.
Konferencija je bila idealna prilika da Crna Gora predstavi dosadašnje rezultate na ovom polju, kao i da se dodatno razmotri mogućnost za stvaranje regionalnog mehanizma za povratak.
Na konferenciji su učestvovali ministri unutrašnjih poslova zemalja članica EU i regiona, ali i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
