Ilustracija / -DAN
30/01/2025 u 19:39 h
Vojka DamjanovićVojka Damjanović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Od 44 zahtjeva za odštetu zbog neosnovanog hapšenja Ministarstvo pravde pozitivno odgovorilo na dva: Kad dođe do suda, odšteta je mnogo veća

Ministarstvo pravde u toku prošle godine zaključilo je dva potpuna sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade zbog neosnovanog lišenja slobode. Radi se o ukupnom iznosu od 2.520 eura, dok je u istom periodu, najveći iznos naknade štete u pojedinačnom predmetu iznosio 1.520 eura, odgovorili su "Danu" iz Ministarstva pravde.

Međutim, iako raspolažu podacima koliko lica sklopi dogovor o vansudskom poravnanju, nemaju cifru koliko njih ode na sud i tu dobije veću naknadu štete, jer o tome ne postoji zvanična evidencija.

Iz Ministarstva pravde naglašavaju da se pomenute cifre odnose na novčani iznos isplaćen iz budžeta na osnovu postupaka naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode, koji su pokrenuti zahtjevom i okončani pred Ministarstvom pravde. Međutim, pojašnjavaju da nijesu nadležni i za vođenje evidencije o podnijetim tužbama protiv države Crne Gore zbog neosnovanog lišenja slobode zbog čega nemaju podatak o ukupnom iznosu koji je od strane nadležnih sudova dosuđen, odnosno isplaćen licima neosnovano lišenim slobode.

– Imajući u vidu da je članom 499 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku propisano da je prije podnošenja nadležnom sudu tužbe za naknadu štete, oštećeni dužan da se zahtjevom obrati Ministarstvu pravde radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade, te da je članom 500 stav 1 navedenog Zakonika propisano da ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen ili Ministarstvo pravde ne donese odluku o istom u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, oštećeni može podnijeti tužbu za naknadu štete nadležnom sudu. Dostavljamo vam podatak da je u toku 2024. godine pred Ministarstvom pravde postupano u 44 predmeta po zahtjevu za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode, precizirali su iz Ministarstva pravde.

Iako stručna javnost često ukazuje da bi sudovi trebalo da budu restriktivniji po pitanju određivanja pritvora, imajući u vidu da se radi o nužnoj mjeri obezbjeđenja koju ne treba primjenjivati "olako", stiče se utisak da sudije prilikom odlučivanja vrlo često podliježu pritisku javnosti.

Iz nadležnog ministarstva objašnjavaju koji su to sve parametri koji određuju odluku, ali i visinu dosuđenog iznosa.

– Vodeći računa o značaju povrijeđenog dobra i cilju kome služi naknada, prilikom određivanja visine naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode cijene se određene činjenice i okolnosti, kao što su dužina trajanja neosnovanog lišenja slobode, duševni bolovi zbog lišenja slobode, poremećeni porodični odnosi, narušavanje ugleda u sredini u kojoj lice stalno boravi i ostalo, pojasnili su iz minsitarstva.

Iz Osnovnog suda u Podgorici odgovorili su "Danu" da je u prošloj godini pred tim sudom pokrenuto sedam postupaka naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode, od kojih je jedan okončan, ali odluka još uvijek nije pravosnažna.

Isplate od 100 do 1.000 eura

U istovjetnim predmetima, kako su naveli iz Ministarstva pravde, u zavisnosti od sudske prakse i budžetskih sredstava postoji orijentaciono mjerilo kada se odlučuje o postizanju poravnanja.

– Ministarstvo je zauzelo stav da se za mjesec dana neosnovanog lišenja slobode kao najveći iznos opredijeli hiljadu eura, za lica koja nisu osuđivana, dok je najmanji iznos od stotinu eura predviđen za lica koja su više puta osuđivana, od čega više od tri puta na kaznu zatvora, navode iz Ministarstva.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Komentari (0)

Još nema objavljenih komentara

Ostavite svoj komentar

  1. Registrujte se ili prijavite na svoj nalog

Izdvojeno

22. februar 2025 14:52