
Međutim, iako raspolažu podacima koliko lica sklopi dogovor o vansudskom poravnanju, nemaju cifru koliko njih ode na sud i tu dobije veću naknadu štete, jer o tome ne postoji zvanična evidencija.
Iz Ministarstva pravde naglašavaju da se pomenute cifre odnose na novčani iznos isplaćen iz budžeta na osnovu postupaka naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode, koji su pokrenuti zahtjevom i okončani pred Ministarstvom pravde. Međutim, pojašnjavaju da nijesu nadležni i za vođenje evidencije o podnijetim tužbama protiv države Crne Gore zbog neosnovanog lišenja slobode zbog čega nemaju podatak o ukupnom iznosu koji je od strane nadležnih sudova dosuđen, odnosno isplaćen licima neosnovano lišenim slobode.
– Imajući u vidu da je članom 499 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku propisano da je prije podnošenja nadležnom sudu tužbe za naknadu štete, oštećeni dužan da se zahtjevom obrati Ministarstvu pravde radi postizanja sporazuma o postojanju štete i vrsti i visini naknade, te da je članom 500 stav 1 navedenog Zakonika propisano da ako zahtjev za naknadu štete ne bude usvojen ili Ministarstvo pravde ne donese odluku o istom u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, oštećeni može podnijeti tužbu za naknadu štete nadležnom sudu. Dostavljamo vam podatak da je u toku 2024. godine pred Ministarstvom pravde postupano u 44 predmeta po zahtjevu za naknadu štete zbog neosnovanog lišenja slobode, precizirali su iz Ministarstva pravde.
Iako stručna javnost često ukazuje da bi sudovi trebalo da budu restriktivniji po pitanju određivanja pritvora, imajući u vidu da se radi o nužnoj mjeri obezbjeđenja koju ne treba primjenjivati "olako", stiče se utisak da sudije prilikom odlučivanja vrlo često podliježu pritisku javnosti.
Iz nadležnog ministarstva objašnjavaju koji su to sve parametri koji određuju odluku, ali i visinu dosuđenog iznosa.
– Vodeći računa o značaju povrijeđenog dobra i cilju kome služi naknada, prilikom određivanja visine naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode cijene se određene činjenice i okolnosti, kao što su dužina trajanja neosnovanog lišenja slobode, duševni bolovi zbog lišenja slobode, poremećeni porodični odnosi, narušavanje ugleda u sredini u kojoj lice stalno boravi i ostalo, pojasnili su iz minsitarstva.
Iz Osnovnog suda u Podgorici odgovorili su "Danu" da je u prošloj godini pred tim sudom pokrenuto sedam postupaka naknade štete zbog neosnovanog lišenja slobode, od kojih je jedan okončan, ali odluka još uvijek nije pravosnažna.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar