Javnost od nadležnih institucija očekuje odgovore kako je moguće da nekom ko je osuđen na desetogodišnju zatvorsku kaznu nije određen pritvor, posebno kada se drugi osuđeni da u bjekstvo. Pravnici, s druge strane, smatraju da je jedina greška suda to što ranije nije prihvatio ponuđeno jemstvo za Miloša Medenicu, jer bi to bila garancija da neće pobjeći i da će prema njemu moći da se primijene mjere koje zakon propisuje.
I dok javnost s nevjericom posmatra procesnu agoniju u slučaju nekadašnje šefice crnogorskog sudstva i njenog sina, institucije sistema peru ruke od odgovornosti. Na konkretna pitanja "Dana" da li je bilo iniciranih postupaka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija koje su odlučivale o jemstvu, pritvoru i mjerama nadzora, iz Sudskog savjeta je stigao odgovor da niko nije inicirao takav postupak.
Iz Vrhovnog suda nismo dobili konkretan odgovor na pitanje da li je od predsjednika Višeg suda traženo zvanično izjašnjenje povodom eventualnih propusta u postupanju u pomenutom predmetu. Umjesto direktnog odgovora, iz najviše sudske instance kratko je saopšteno da je javnost o svemu već informisana i da sve piše u saopštenju Višeg suda.
Ovakav stav sudskih instanci otvara pitanje da li postoji stvarna namjera da se preispitaju proceduralni koraci i propusti. Umjesto direktnih odgovora, sudovi se zaklanjaju iza "slobodnog sudijskog uvjerenja", dok slučaj Medenica postaje simbol nemoći države da se izbori sa korupcijom u sopstvenim redovima.
Advokat Zoran Piperović ima jednu zamjerku, a to je odluka o neprihvatanju jemstva Milošu Medenici. On ističe da neodređivanje pritvora Vesni Medenici, nakon izricanja prvostepene presude, nije ništa neuobičajeno ako se uzme u obzir cjelokupni kontekst.
– Sama mjera zabrane napuštanja boravišta sasvim je dovoljna dok traje žalbeni postupak. Po meni, nema logike da Vesne Medenica pobjegne sa "bojnog polja" dok se ne utvrdi istina u predmetu. Za nju je žalbeni postupak velika šansa i ona se nada da će prvostepena odluka biti ukinuta i da će doći do ponovnog suđenja. U slučaju bjekstva, to bi bio njen put bez povratka – ističe Piperović.
Kada je riječ o Milošu Medenici,ovaj advokat ukazuje na dublji, sistemski problem koji se tiče instituta jemstva u crnogorskom zakonodavstvu. On smatra da je odbijanje jemstva bilo strateška greška, koja je, u krajnjem, olakšala bjekstvo. Kritikuje rigidan stav sudova i tužilaštva po pitanju ovog instituta, naglašavajući da se u Crnoj Gori stvara atmosfera u kojoj je jedina validna mjera – rešetka.
– Kada ponudite pola miliona, to neće niko ni da razmatra. Taj institut treba ili da ukinu da ne postoji, ili da se sudovi ponašaju kao cijeli civilizovani zapadni svijet, koji za organizovani kriminal i milijarderima određuje jemstvo u realnim okvirima. Kod nas se stvara atmosfera da ako niste u pritvoru nema ni predmeta. Samo zatvaraju i prave od Spuža koncentracioni logor u kojem živi hiljadu ljudi u uslovima najgorim na planeti – rekao je Piperović.
