Političke želje drmaju fotelju vrhovnog tužioca

Politički interesi ili želja za pravdom, onom pravom, u kojoj se procesuiraju svi počinioci krivičnih djela, iz ma kojih političkih struktura i državnih fotelja dolazili, teško da može postojati dilema šta je u pitanju nakon kritika koje su prekjuče brojni poslanici iznijeli na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića.

Na stranu to što su mnoge zamjerke opravdane, činjenica je da su se pojedine partije iz vlasti i opozicije prekjuče ujedinile da ospu paljbu po Markoviću i zatraže njegovu ostavku upravo iz partijskih i ličnih interesa, a ne iz želje za pravdom, koja, opšta je ocjena, mnogo kasni, zapravo nikako ne stiže.

Opozicija je Markoviću spočitala selektivnost u radu, tvrdeći da tužilaštva procesuiraju samo ljude bliske bivšoj vlasti i da se ponašaju kao da nakon 2020. godine nijesu vršena krivična djela. S druge strane, dio vlasti oštro zamjera Markoviću što svoju funkciju nije iskoristio da se stave lisice na ruke sadašnjim i nekadašnjim visokopozicioniranim funkcionerima DPS-a. Žalba SDT-a u predmetu poznatom kao "Državni udar" dodatni je grijeh zbog kojeg je Marković pao u nemilost onih političara koji su bili optuženi u tom slučaju.

VDT-a bira i razrješava Skupština

Vrhovnog državnog tužioca bira i razrješava Skupština. Shodno odredbama Zakona o državnom tužilaštvu, inicijativu za razrješenje vrhovnog državnog tužioca Tužilačkom savjetu može podnijeti proširena sjednica Vrhovnog državnog tužilaštva, ministar pravde ili 25 poslanika.

Vrhovni državni tužilac se može razriješiti zbog nesavjesnog i nestručnog obavljanja funkcije, piše u zakonu. Na osnovu sprovedenog postupka, Tužilački savjet utvrđuje obrazložen predlog za razrješenje vrhovnog državnog tužioca i dostavlja ga Skupštini.

Pojedini poslanici pozvali su vrhovnog državnog tužioca da podnese ostavku, na šta je on odgovorio da su kritike poslanika rezultat činjenice da se na rad tužilaštava ne može uticati. On je pozvao poslanike da iniciraju njegovu smjenu ako su nezadovoljni njegovim radom.

(VIDEO) Marković kazao da neće dati ostavku: Ovo što se danas desilo je napad i pritisak na tužilaštvo

Već neko vrijeme spekuliše se da je vrlo moguće da će biti predložena smjena šefa tužilaštva ukoliko sam ne podnese ostavku. Razlozi za to, kako se komentariše, upravo su političke prirode. Ostaje da se vidi da li će biti pokrenuta inicijativa za smjenu Markovića, koji je svakako izgubio veliki dio povjerenja koje mu je pruženo prilikom imenovanja za vrhovnog državnog tužioca, zbog čega je, prema mišljenju stručne javnosti, upitan i njegov legitimitet.

Tužilaštvo mora biti transparentnije

Kritike na račun rada vrhovnog državnog tužioca u dijelu koji se odnosi na njegov odnos prema Skupštini i skupštinskim odborima Muk je ocijenio kao opravdane.

– Takav odnos VDT je pokazao i u Tužilačkom savjetu prema zahtjevima za više transparentnosti i odgovornosti, čemu sam i sam svjedočio dok sam bio u TS. U tom smislu, VDT bi mogao da razumije poruku koja mu je juče poslata u Skupštini i da zauzme drugačiji, otvoreniji i odgovorniji odnos prema Skupštini kako bi ispunio ključni zahtjev – ne samo poslanika, već i javnosti – za više vjerodostojnih odgovora o radu tužilaštva – smatra Muk.

Doskorašnji član Tužilačkog savjeta i predsjednik UO Instituta "Alternativa" Stevo Muk pojasnio je da Skupština može da ne usvoji godišnji izvještaj o radu tužilaštva, ali da to nema neposredne posledice.

– Jasno je da su se poslanici interesovali samo za njima bitne predmete i da su vrhovnog državnog tužioca kritikovali i zbog postupaka drugih tužilaštava. Očigledno je iz jučerašnje rasprave na nadležnom odboru i u Skupštini da iza interesovanja za rad tužilaštva ne stoje konkretna pitanja, a posebno ne u vezi s navodima iz godišnjeg izvještaja, već da se ključni prigovor, makar dijela poslanika, odnosi na postupanje tužilaštva u predmetima koji se odnose na pojedine poslanike ili ljude iz njihovih političkih partija. Pri tome, nelogično je i neopravdano da se ljutnja i bijes zbog odluka Specijalnog državnog tužilaštva predstavljaju kao odgovornost vrhovnog državnog tužioca. Potrebno je da i jedna i druga strana, i Skupština i VDT, odgovorno pronađu mjeru između želje za kontrolom tužilaštva i želje VDT-a da ne odgovara bilo kome. Sada je najvažnije da se opravdane ocjene i preporuke prevedu u zaključke Skupštine, bez obzira na to da li će izvještaj o radu tužilaštva biti usvojen ili ne – istakao je Muk.

Milatović: Marković mora da posveti dodatnu pažnju određenim slučajevima

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da bi vrhovni državni tužilac Milorad Marković mogao da posveti dodatnu pažnju određenim slučajevima. Prema njegovim riječima, to mu građani najviše zamjeraju.

– Ako pravda treba da se završava hapšenjima bez sudskog epiloga, onda je bolje da nemamo takvu pravdu, jer to nije ono što građani žele. Građani su birali mene, isto kao i poslanike, da vrlo jasno iznosimo stavove. Ti stavovi su juče izneseni i mislim da su legitimni – kazao je juče Milatović.

On smatra da Crna Gora nije dobila pravdu.

– Neki ljudi u Crnoj Gori i dalje su nedostižni pravosudnim organima. Mi svi znamo koja je imovina stečena kriminalom, a ništa nije urađeno povodom toga. Zašto poslanici nijesu usvojili antimafija zakon, pa da pomognu vrhovnom tužiocu? Svi moramo biti odgovorniji kako bi Crna Gora bila zemlja prava i pravde – poručio je Milatović.

Kad je u pitanju eventualni postupak za razrješenje vrhovnog državnog tužioca, pojašnjava Muk, Tužilački savjet utvrđuje predlog za razrješenje vrhovnog državnog tužioca, a Skupština ga razrješava na isti način na koji ga je i birala.

– Tužilački savjet sve odluke donosi sa najmanje šest glasova. Teško je očekivati da državni tužioci, kojih je petoro u TS, donesu takvu odluku i da im se u tome pridruži još jedan član van reda tužilaca. Podsjećam da još uvijek nisu izabrani svi članovi Tužilačkog savjeta, a da je jedini netužilački član predstavnik Ministarstva pravde – kazao je Muk.