Mirjana Popovic predsjednica Apelacionog suda / -DAN
03/11/2025 u 11:18 h
Vojka DamjanovićVojka Damjanović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Popović za "Dan": Ako ima korupcije u pravosuđu, to su pojedinačni slučajevi

Apelacionom sudu Crne Gore je u prethodnoj godini nedostajalo četvoro sudija i osam savjetnika, ali je predsjednica tog suda Mirjana Popović, i pored toga, zadovoljna postignutim rezultatima, ističući da je upravo taj otežavajući momenat bio njen svakodnevni organizacioni izazov.

Popović je u intervju za "Dan" govorila o ažurnosti Apelacionog suda, vetingu, uticajima na pravosuđe i korupciji. Ona smatra da stručna javnost mora pravilno percipirati da je sudijska nezavisnost važna upravo zbog građana koji dolaze pred sud, gdje im se garantuje fer i pravično suđenje. 

Da li ste zadovoljni rezultatima koje je Apelacioni sud postigao u vrijeme Vašeg mandata i s kojim problemima ste se najčešće susretali?

Aktivnosti i mjere koje sam smatrala nužnim implementirati kako bi se unaprijedili transparentnost, efikasnost i ažurnost rada Apelacionog suda, jasno su predviđene programom rada ovog suda za period 2024–2025.godine. Moram istaći da sam zadovoljna dinamikom implementacije predviđenih aktivnosti i mjera, kao što sam zadovoljna i rezultatima. Naravno, postoje određene aktivnosti koje treba dodatno preduzeti, ali je realizacija pojedinih od njih objektivno vezana za finansijske mogućnosti ovog suda, u kom pravcu, u skladu sa onim što su mi zakonske mogućnosti, i djelujem.

Podsjetila bih da su u 2024. godini u ovom sudu bila upražnjena čak četiri sudijska mjesta i osam savjetničkih, da je u međuvremenu popunjeno samo jedno sudijsko mjesto izborom jedne sutkinje u aprilu ove godine, a da ovom sudu i dalje nedostaje troje sudija.

Ovaj sud je za prvih devet mjeseci 2025. primio ukupno 1.744 predmeta, što je za 173 predmeta više nego u istom periodu 2024. godine, odnosno, čak 498 predmeta više nego 2023. godine, kada je ovaj sud radio u punom sastavu (12 sudija i predsjednik suda).

Podaci pokazuju i da sudije ovog suda dosledno sprovode i mjere iz Plana rada Apelacionog suda Crne Gore za 2025. u dijelu prioritetnog rješavanja predmeta u kojima postupak traje duže od tri godine (tzv. predmeti crvenih omota), a kontinuirano se bavimo i pitanjem adekvatne kaznene politike.

Kako objašnjavate činjenicu da su odluke Apelacionog suda često i po sedam-osam puta u koliziji sa odlukama Višeg suda, te da se vrlo često radi o predmetima koji su medijski veoma praćeni?

U zakonom propisanoj proceduri, ovaj sud provjerava zakonitost odluka koje donose nižestepeni sudovi i ne možemo govoriti o, kako ste rekli, koliziji odluka ovog suda sa odlukama Višeg suda, već samo o zakonom datoj nadležnosti i pravu ovog suda da, kada uoči greške u postupanju nižestepenih sudova, odluke koje su donijeli ti sudovi ukine i vrati na ponovni postupak, kako bi se uočene greške u ponovnom postupku ispravile.

Dakle, ovaj sud, kao drugostepeni, i nema obavezu da svoje odluke usklađuje sa odlukama bilo kojeg od nižestepenih sudova, već obrnuto – nižestepeni sudovi imaju obavezu otklanjanja nedostataka u postupanju koje uoči ovaj sud.

I na kraju, za Apelacioni sud Crne Gore svi predmeti koji dođu na odlučivanje imaju isti značaj i važnost, i predmete ne dijelimo na medijski propraćene ili ne, već svakom predmetu pristupamo na isti način, a odluke donosimo isključivo rukovođeni činjenicama i dokazima.

Na koji način sudije treba zaštiti od ličnih i političkih pritisaka i uticaja?

Mišljenja sam da je normativna i institucionalna zaštita sudija od političkih i drugih pritisaka u Crnoj Gori u skladu sa međunarodnim standardima. Međutim, smatram da treba unaprijediti mehanizme prijave pritiska na sudije, a posebno da treba jačati kulturu nezavisnosti, koja je trenutno u našem društvu na zabrinjavajuće niskom nivou. Zaštita sudija od političkih i drugih pritisaka nije samo stvar zakona, već je i pitanje kulture nezavisnosti koja se gradi kroz jasno razgraničenje tri grane vlasti, institucionalnu snagu sudstva i povjerenje javnosti u naš rad.

Kako gledate na korupciju u pravosuđu i da li mislite da se ti slučajevi rijetko procesuiraju?

Svaki sistem čine ljudi, pa i sudski. Nijedan sistem koji čine ljudi nije u potpunosti imun na pojavu nepravilnosti ili pojedinačnih slučajeva korupcije. Ono što smatram bitnim istaći jeste da takvi slučajevi ne predstavljaju pravilo, već izuzetak, i pravosudni sistem ima mehanizme za njihovo otkrivanje i sankcionisanje.

Ključno je jačati institucionalne mehanizme kroz transparentnost postupanja, efikasne disciplinske organe i javno povjerenje, kako bi se spriječila svaka sumnja u korupciju

Ne mislim da se takvi slučajevi u sudstvu, kako rekoste, rijetko procesuiraju, jer bi to značilo da tužilaštvo selektivno postupa, što vjerujem da nije slučaj.

Kroz veting da prođu i oni koji ga sprovode

Kakav je Vaš stav o vetingu?

Nijedna vrsta provjere integriteta, imovnog stanja i znanja nije nešto što kod mene, a ni kod ijednog od sudija Apelacionog suda, može izazvati bilo kakvu zebnju.

Sam metod vetinga je radikalan, složen i sveobuhvatan, upitno je koliko naš ustavni okvir omogućava uvođenje takvog zakona, ali apsolutno nemam ništa protiv izmjene ustavnog i zakonskog okvira kako bi se takva vrsta provjere nosilaca sudijske funkcije uvela u naš pravni sistem. Međutim, insistirala bih na tome da oni koji eventualno budu sprovodili postupak provjere nosilaca sudijske funkcije prethodno i sami prođu kroz veting. Takođe, insistirala bih na poštovanju međunarodnih standarda u pravcu postupka vetinga, koji su dobro uspostavljeni i jasni i kojima bi se, pored ostalog, garantovali transparentnost, objektivnost i pravičnost tako sprovedenih postupaka provjere nosilaca sudijske funkcije.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
04. decembar 2025 13:30