Nadležni povremeno objave neki izvještaj sa statističkim podacima koliko je postupaka pokrenuto, ali konkretnijih detalja koje radnje su policajci preduzimali, ili nijesu preduzeli a bili su dužni, nema. Ranije je MUP mjesečno objavljivao izvještaje Unutrašnje kontrole policije, ali je sada sadržaj tih dokumenata izmijenjen i sveden na statističke podatke. S druge strane, MUP, odnosno Uprava policije, potrudili su se da povećaju broj saopštenja u kojima predstavljaju rezultate rada. Policija se hvali oduzetim lovačkim puškama, zaplijenjenim cigaretama, rasvijetljenim krađama bicikala, alata, novčanika, telefona... Naravno da je bitno rasvijetliti sva krivična djela, ali je isto tako neophodno saopštiti podatke o utvrđenim propustima policijskih službenika i načinima na koje su sankcionisani.
Raniji izvještaji Unutrašnje kontrole, koji su objavljivani na zvaničnom sajtu svakog mjeseca, sadržali su podatke koliko kontrola su inspektori izvršili samoinicijativno, a koliko na osnovu pritužbi građana. Takođe, bili su istaknuti i inicijali građana, kao i policijskih službenika, i mjesta na kojima su bili raspoređeni, s detaljnim opisom radnji zbog kojih su žalbe podnesene. Međutim, već neko vrijeme ti podaci nijesu dostupni javnosti. Izvještaji koji su ranije imali po nekoliko stranica sada jedva budu na više od jedne stranice. Novi izvještaji sadrže isključivo statističke podatke – koliko je pritužbi razmatrano tog mjeseca, koliko je njih ocijenjeno kao osnovano i za kršenje kojeg člana zakona se terete policijski službenici. Na taj način mediji su onemogućeni da posvete veću pažnju slučajevima gdje postoji sumnja u nezakonit rad policijskih službenika i da javnost obavijeste o tome. Osim toga, i građani su ranije podrobnije obavještavani zbog kojih radnji policajaca imaju pravo da se žale, a i policajci su trpjeli veći medijski pritisak kad je u pitanju njihov nezakonit rad. Zbog čega se MUP odlučio da ove podatke uskrati, naročito kada je policijska tortura postala redovna tema, ostalo je nepoznato, jer iz tog resora nijesu odgovorili na pitanja redakcije "Dana". Odluke o suspendovanju sumnjivih policajaca saopštavaju nadležni iz bezbjednosnog sektora, što nerijetko izgleda kao samoreklama.
Da je ovakvo postupanje MUP- a problematično smatra i programski direktor nevladine organizacije Građanska alijansa Milan Radović.
– Uporedna analiza izvještaja Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije, zasnovana na dokumentima iz 2023. i 2025. godine, ukazuje na promjene u načinu i obimu informisanja javnosti o radu tog tijela. Raniji izvještaji pružali su znatno širu sliku o aktivnostima Odjeljenja za unutrašnju kontrolu, obuhvatajući strukturu sprovedenih kontrola, način njihovog pokretanja i opise konkretnih slučajeva i ishoda postupaka. Noviji izvještaji, međutim, svedeni su uglavnom na statističke podatke. Takve brojke, iako važne za evidenciju, same po sebi ne daju građanima potpunu predstavu o tome kako sistem funkcioniše u praksi i koliko se ozbiljno pristupa provjerama u slučajevima sumnje na nepravilnosti – kazao je Radović za "Dan".
Prema njegovim riječima, građanima brojčani pokazatelji ne mogu zamijeniti narativni i analitički dio izvještaja, jer ne objašnjavaju prirodu prijava i način na koji su obrađene, niti ukazuju na odnos institucija prema odgovornosti unutar policijskog sistema.
– Detaljniji izvještaji, kakvi su ranije objavljivani, omogućavali su da se prepoznaju trendovi, ponavljajući obrasci ponašanja i da se jača povjerenje javnosti u mehanizme kontrole i nadzora – istakao je Radović.
On pojašnjava da povjerenje javnosti zavisi i od izvještaja kakvi su i oni koje daje Odjeljenje unutrašnje kontrole policije.
– Transparentnost u radu Unutrašnje kontrole ne treba posmatrati kao puku administrativnu obavezu, već kao dokaz zrelosti i spremnosti sistema da sam sebe preispituje. Kvalitet i obim tih izvještaja direktno utiču na povjerenje javnosti, jer samo kroz potpunu dostupnost informacija građani mogu steći realnu sliku o profesionalnosti institucija i njihovoj spremnosti da djeluju odgovorno. Iz perspektive javnog interesa, ključno je da Ministarstvo unutrašnjih poslova zadrži ravnotežu između proaktivnog informisanja o radu policije i očuvanja pune transparentnosti unutrašnjih kontrola. Upravo su ti izvještaji najvažniji pokazatelj institucionalne odgovornosti, profesionalnosti i sposobnosti sistema bezbjednosti da sam prepozna i ispravi sopstvene propuste – naglasio je Radović.
