– Među ključnim uzrocima izdvajaju se propusti u radu nadležnih bezbjednosno-obavještajnih struktura, narušena međuinstitucionalna koordinacija, te neadekvatna kontrola nad kretanjem i aktivnostima stranih državljana i lica sa kriminalnim dosijeima. Fenomen otvaranja fiktivnih i fantomskih preduzeća od strane stranih subjekata, kao i pranje novca kroz legalne ekonomske tokove, uključujući kazina, rentakar agencije, ugostiteljske objekte i druge komercijalne djelatnosti, stvorili su pogodan prostor za infiltraciju kriminalnih mreža i razvoj nelegalnih finansijskih i operativnih aktivnosti, čime su direktno ugroženi nacionalna, ekonomska i finansijska bezbjednost države – upozorio je Pekić.
Prema njegovim riječima, iako Crna Gora, kao država kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima jasno definisane zakonske i institucionalne instrumente za borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i transnacionalnih prijetnji, njihova operativna implementacija u praksi nije uvijek bila dosljedna.
– Posljedično su se pojavile strukturne ranjivosti i sistemske pukotine unutar bezbjednosnog sektora. Evidentno je da su u određenim periodima postojali deficiti u razmjeni operativnih i obavještajnih podataka između nadležnih organa, kao i nedovoljna interoperabilnost obavještajno-bezbjednosnog, policijskog i pravosudnog segmenta. Takvi nedostaci ograničili su sposobnost državnog aparata da pravovremeno identifikuje, prati i neutralizuje subjekte koji predstavljaju bezbjednosni rizik visokog intenziteta po Crnu Goru. Poseban i sve izraženiji izazov za nacionalni bezbjednosni sistem Crne Gore predstavljaju migracioni tokovi, koji su tokom posljednje decenije postali izrazito dinamični i kompleksni– naglašava Pekić.
Upozorava da nedovoljna granična kontrola i ograničeni kapaciteti za biometrijsku registraciju i identifikaciju migranata mogu generisati prostor za ulazak neidentifikovanih i potencijalno radikalizovanih lica, uključujući pripadnike transnacionalnih kriminalnih grupa, ekstremističkih ćelija ili mreža trgovine ljudima.
– Evidentni su i slučajevi zloupotrebe azilnih procedura od strane lica koja migracioni sistem koriste za maskiranje stvarnih operativnih i kriminalnih namjera. Istovremeno, migracioni tokovi nerijetko su isprepletani sa prekograničnim kriminalnim aktivnostima, kao što su krijumčarenje ljudi, oružja, narkotika i finansijskih sredstava nelegalnog porijekla. Organizovane kriminalne strukture koriste rutu kroz Crnu Goru kao logistički i tranzitni koridor, dok nizak stepen međunarodne obavještajne koordinacije otežava pravovremenu detekciju i neutralizaciju takvih prijetnji – istakao je Pekić.
On smatra da Crna Gora mora razviti uravnotežen model migracione politike, koji istovremeno obezbjeđuje human pristup prema migrantima i efikasnu zaštitu nacionalne bezbjednosti.
– Ključni prioriteti u ovom domenu uključuju jačanje integrisanog sistema upravljanja granicama, digitalizaciju evidencija i biometrijskih baza podataka, unapređenje međunarodne operativne saradnje i kontinuiranu specijalizovanu obuku kadrova. Time bi se unaprijedila sposobnost države da preventivno djeluje protiv nelegalnih migracija i transnacionalnih prijetnji, uz očuvanje njenog međunarodnog kredibiliteta i reputacije pouzdanog partnera – zaključio je Pekić.
Doktor televizijskog novinarstva Dragoljub Pavićević, koji je početkom ovog vijeka i sam emigrirao iz Crne Gore u Englesku, naglašava da nekontrolisana migracija vodi i do kulturoloških sukoba i do radikalizacije određenih vidova ponašanja.
– U minijaturnoj državi sa 620 hiljada stanovnika povećan broj migranata automatski izaziva strah od gubitka identiteta. U maloj zemlji lako je izazvati kod domaćeg stanovništva i strah od promjene demografske strukture društva. Sve to produbljuje ionako duboke i oštre podjele u Crnoj Gori. Prateći reakcije, stičem utisak da su svi saglasni da treba zabraniti ulazak migrantima koji su činili razna kriminalna djela u zemljama iz kojih dolaze, a da svima ostalima treba omogućiti boravak u Crnoj Gori kao popularnoj turističkoj destinaciji. Ako je riječ o turistima, potpuno sam saglasan da im se dozvoli ulazak u Crnu Goru bez vize, ali u trajanju od najviše 60 dana. Boravak u stranoj državi duži od 60 dana nije turizam, već naseljavanje, privremeno ili trajno, kraće ili duže. Crna Gora to ne smije da dozvoli. Građani znaju gdje ih to može odvesti i kakve demografske promjene može izazvati nekontrolisan broj migranata – istakao je Pavićević.
Kako je dodao, zna se da svuda u svijetu ljudi imaju oko 30 dana godišnjeg odmora, i to je glavna komponenta turizma, a sve drugo su neki projekti za koje narod već nazire da se počinju realizovati.
– Umjesto kapitala, Crna Gora u sve većem obimu uvozi kriminal. Saopšten je podatak da su državljani velike azijske zemlje među najvećim investitorima u Crnoj Gori. A od tih njihovih investicija najviše su uložili u kupovinu stanova, pretpostavljam za sebe. To nijesu strana ulaganja koja su potrebna Crnoj Gori. To više liči na pranje novca. Na sve to nadovezuje se problem koji stvara nekontrolisana prodaja zemljišta, tj. teritorije malene Crne Gore strancima. Meni se čini da je veliki skok cijena nekretnina u Crnoj Gori počeo kada i masovan dolazak Rusa s kapitalom. Mora se uraditi analiza da li postoji ekonomska isplativost dovođenja stranaca, bilo kroz ulaganja, bilo kroz kupovinu nekretnina – naglasio je Pavićević.
Kako je dalje naveo, Evropska unija od premijera Milojka Spajića i njegove vlade traži uvođenje viza za državljane Turske, Rusije i Kine, a nekontrolisan broj radnih i boravišnih dozvola na duže vrijeme problem je kojem nadležni treba da se ozbiljno posvete kao sposobni i zreli političari.
– Svaka migracija mora biti pod kontrolom države – poručio je Pavićević.
