Evidentno je da se država već duže vrijeme nalazi u institucionalnom kolapsu i da je kriminal ušao u svaku poru društva, ali stiče se utisak da je želja i volja vladajuće političke strukture nedovoljna da bilo šta promijeni i da proces reformi sprovede na što bezbolniji način i sa što manje posledica.
Podsjetimo, na udaru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) početkom oktobra, po drugi put u poslednjih godinu dana, našao se biznismen Aleksandar Mijajlović, koji se duže vremena pominje u medijima kao jedan od ključnih ljudi zaduženih za međunarodni šverc cigareta. Među onima koji su tada privedeni bili su i bivši ministar Predrag Bošković, šef kontraobavještajne službe Drago Spičanović, nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milovan Pavićević i policajac Vladan Lazović. U toj akciji privedena je i viša državna tužiteljka Adrijana Nastić, koja je sestra od strica Aca Mijajlovića. SDT ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja i odavanje tajnih podataka u periodu od 2018. do 2024.
Iako, poštujući pretpostavku nevinosti, ne želi da komentariše konkretna hapšenja, bivši ministar unutrašnjih poslova, a sada državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović osvrnuo se na veliki broj hapšenja visokih državnih funkcionera koji su decenijama pokrivali vodeće pozicije, a istovremeno, kako tvrde iz tužilaštva, bili duboko ukorijenjeni u kriminalne strukture. On je pokušao da objasni ovu pojavu na nivou fenomena.
– Institucije ipak daju rezultate i to se prepoznaje. Ono što zabrinjava jesu razmjere problema sa kojim se suočavamo. Veting ne treba posmatrati kao zamjenu za postojeći institucionalni okvir, već kao dopunu koja služi istom cilju. Taj cilj je jasan: samo država koja je imuna na uticaj organizovanog kriminala i gdje policajci, tužioci i sudije nisu korumpirani može imati povjerenje građana – ističe Sekulović.
On smatra da veting mora da bude podrška svima u sistemu koji poštuju etička načela i rade zakonito, a po njemu, takva je većina.
– Međutim, manjina može – i nerijetko je tako – da toksično djeluje i kontaminira sistem. Na taj način treba posmatrati veting i druge reformske zahvate koje ćemo uraditi. U prvom redu, promjene koje će pretrpjeti zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou mora biti ojačana i normativno i kadrovski. Ne smijemo dozvoliti da se stvori začarani krug, gdje jednog osuđenog pripadnika kriminalne organizacije zamjenjuju dva nova. Koordinacija i sistemski pristup, to je naša politika – kazao je Sekulović u izjavi za "Dan".
Sličnog stava je i advokat Veselin Radulović, za koga je veting suviše ozbiljan proces da bi se prepustio na volju samo političarima, koji su, po njegovim riječima, skloni svim vrstama zloupotreba i svakom vidu korupcije. On smatra da je taj proces neophodan Crnoj Gori, ali podsjeća da prvo treba obezbijediti adekvatan pravni okvir koji će omogućiti da veting sprovode nezavisni i profesionalni organi, uz poštovanje precizno propisanih pravila, koja bi, između ostalog, obezbijedila poštovanje osnovnih ljudskih prava svima prema kojima bi se veting sprovodio.
– U protivnom, u praksi ćemo, pod izgovorom vetinga, svjedočiti pokušajima stvaranja partijskih institucija i kršenju osnovnih ljudskih prava svih onih koji su iz nekog razloga nepodobni političkoj partiji koja sprovodi veting. Takvoj praksi svjedočimo mjesecima u MUP-u i policiji, gdje jedna partija krši Ustav, zakone i ljudska prava, sve sa neistinitim i neosnovanim navodima da se radi o vetingu – tvrdi Radulović.
Takva praksa uzrokovaće veliku štetu jer će sudovi, siguran je naš sagovornik, poništiti odluke koje se donose kršenjem Ustava i ljudskih prava i sloboda.
– Nadam se da ćemo imati toliko sposobne institucije da će i oni koji to sprovode u partijskom i ličnom interesu biti pozvani na odgovornost. Dakle, veting jeste neophodan, ali se mora sprovoditi po Ustavu i zakonu, a ne po željama korumpiranih političara – naveo je Radulović.
