Najveći problem predstavljaju organizovani kriminal, trgovina narkoticima, šverc i pranje novca, kao i neuspjele transakcije koje povremeno dovode do nasilnih incidenata i utiču na osjećaj sigurnosti. Dodatno su prisutne i političke podjele, a sve to smanjuje povjerenje u institucije. Nestabilnosti dodatno doprinose i hibridne prijetnje poput dezinformacija i sajber napada. Svi ti elementi zahtijevaju stalnu pažnju. Primjeri dobre prakse iz regiona pokazuju da transparentna komunikacija i saradnja s civilnim sektorom mogu znatno povećati povjerenje građana. Situacija je pod kontrolom, ali za dugoročnu bezbjednost potrebni su profesionalizam, stalna obuka službi i efikasna borba protiv kriminala, ocijenio je u intervjuu za "Dan" Momčilo Šćekić, izvršni direktor Internacionalne policijske organizacije Crne Gore (IPO Montenegro).
Šta su najveći bezbjednosni izazovi pred našim službama?
Najveći izazovi su organizovani kriminal i infiltracija kriminalnih struktura u institucije; korupcija i zloupotreba službenog položaja; nelegalna trgovina narkoticima; pranje novca i nelegalno oružje. Hibridne prijetnje su sajber napadi, dezinformacije i manipulacija javnim mnjenjem. Za adekvatan odgovor potrebne su jake, profesionalne i politički neutralne službe, kontinuirana obuka i jasno definisane procedure. Profesionalnost i integritet policije ključni su za dugoročno očuvanje bezbjednosti i povjerenja građana. Primjer profesionalne reakcije vidimo u uspješnim zajedničkim akcijama policije i međunarodnih partnera, koje smanjuju prostor za kriminalne aktivnosti.
Kako gledate na optužbe pojedinaca da čišćenje bezbjednosnog sektora od kompromitovanih kadrova zapravo predstavlja obračun s politički nepodobnima?
Takve optužbe ne smiju se olako odbaciti, ali ne smiju biti ni izgovor za zadržavanje kompromitovanih kadrova. Ključ je u poštovanju jasnih procedura: provjere moraju biti zakonski definisane, uz pravo na odbranu i sudsku kontrolu. Ako kriterijumi budu selektivni ili politički obojeni, proces može biti percipiran kao revanšizam, što narušava povjerenje građana. Transparentan i depolitizovan proces štiti državu od kriminalnog uticaja i policiju održava profesionalnom i u službi svih građana. Primjeri uspješnog depolitizovanog čišćenja kadrova u regionu pokazuju da je to moguće.
Može li se veting u policiji sprovesti, a da se ne ugrozi funkcionisanje službe i da se ne dovede u pitanje bezbjednost građana?
- Veting se može sprovesti bez ugrožavanja funkcionisanja službe i bezbjednosti građana, ali mora biti pažljivo planiran i transparentan, uz nezavisni nadzor. Crna Gora, kao mala država, mora posebno voditi računa o rodbinskim i prijateljskim vezama koje kriminalne strukture mogu koristiti za pritisak. Ispravno sproveden veting smanjuje prostor za korupciju i jača integritet policijskih službi, a istovremeno motiviše profesionalce da ostanu posvećeni službi. Dobar primjer možemo vidjeti u regionalnim praksama gdje veting povećava transparentnost, ali ne narušava efikasnost rada policije.
Kako ocjenjujete rad Uprave policije pod rukovodstvom Lazara Šćepanovića?
- Prije dolaska Šćepanovića, policija je imala vozila na lizing i minimalnu opremu, nepostojanu obuku i sistem, zakon ćutanja, što je otežavalo rad i povjerenje građana. Šćepanović je stabilizovao sistem: unaprijedio opremu, organizaciju i obuku, modernizovao istrage i omogućio saradnju sa civilnim sektorom. Rad Uprave policije pod njegovim rukovodstvom predstavlja najveći profesionalni iskorak u posljednjih 20 godina. Dalji korak bi bio pravedan sistem nagrađivanja policajaca na terenu, uključujući motivacione plate i priznanja, što bi dodatno osnažilo profesionalizam i dugoročnu posvećenost službi.
