Gostujući u emisiji "Načisto" na TV Vijesti, Šćepanović je saopštio da postoji osnovana sumnja da je informacija iz sudskog postupka, koja je imala karakter povjerljive, dospjela do optuženog Miloša Medenice prije zvanične objave presude, što je, prema njegovim riječima, omogućilo Medenici da izbjegne hapšenje i da se da u bjekstvo. On je rekao da policija raspolaže indicijama da je informacija procurila iz Višeg suda u Podgorici, naglasivši da je riječ o izuzetno ozbiljnoj stvari koja zadire u integritet pravosudnog sistema.

Skandalozno ponašanje nadležnih institucija nakon bjekstva Medenice: Krivca traže, od bjegunca ni traga

Uprkos težini navoda direktora policije, predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović nije odgovorio na pitanje "Dana" da li je tim povodom nešto preduzeo. Izostao je i odgovor na naše pitanje da li je, shodno njegovim zakonskim ovlašćenjima, sprovedena interna provjera i da li je zatraženo izjašnjenje od postupajućeg sudije i službenika suda o mogućem neovlašćenom dijeljenju informacija iz postupka.

Posebno je problematično što je javnost ostala uskraćena za odgovor da li je bilo propusta, a ukoliko jeste, da li je o tome obavijestio Sudski savjet i, što je od posebnog značaja, da li je tim povodom imao komunikaciju sa predsjednicom Vrhovnog suda Crne Gore Valentinom Pavličić.

Odgovore na pitanja upućena ovim povodom nijesmo dobili ni iz Vrhovnog suda, pa je ostalo nepoznato da li je krovna sudska instanca zatražila bilo kakva konkretna izjašnjenja ili izvještaje u vezi sa tvrdnjama direktora Uprave policije.

Ćutanje sudova u ovako osjetljivom slučaju dodatno produbljuje sumnje i ostavlja prostor za spekulacije, umjesto da se kroz transparentno i odgovorno postupanje jasno stavi do znanja da u pravosudnom sistemu nema nedodirljivih i da se svaka sumnja u zloupotrebu položaja ili curenje informacija tretira sa punom ozbiljnošću.

Predsjednik Udruženja sudija Crne Gore Miodrag Pešić ističe da to udruženje nije organ nadležan da utvrđuje eventualnu odgovornost sudija ili sudskih službenika, niti da se izjašnjava o konkretnim predmetima i pojedinačnim navodima koji se odnose na tok ili zakonitost određenog sudskog postupka, ali i naglašava da je takvu vrstu pitanja neophodno rješavati odgovorno i unutar sistema.

– Takva pitanja su jasno uređena propisima i u isključivoj su nadležnosti uprave suda, Sudskog savjeta i drugih zakonom predviđenih institucija – kazao je Pešić. Ipak, kako je dodao, sa aspekta principa, važno je da se svaka eventualna sumnja u nezakonito ili neprofesionalno postupanje unutar sudskog sistema razmatra isključivo kroz institucionalne mehanizme, na osnovu činjenica i u zakonom propisanim procedurama.

Optužbe koje je iznio direktor Uprave policije previše su ozbiljne da se na njih odgovara ćutanjem. Upravo zbog toga javnost ima puno pravo da zna da li su nadležni u podgoričkom Višem sudu i Vrhovnom sudu reagovali, da li su pokrenuli interne provjere i kakvi su rezultati eventualnih postupanja.

U situaciji kada se povjerenje građana u institucije godinama urušava, izostanak jasnih i konkretnih odgovora na pitanja koja se tiču integriteta sudstva ne doprinosi jačanju vladavine prava, već produbljuje osjećaj da se najteže sumnje, umjesto da budu rasvijetljene, sistemski prećutkuju.