On je kazao da je bivša vlast imala 18 godina da isplati policijske rezerviste koje je angažovala, a da to nije uradila, što će dovesti do toga da ovu štetu plate građani Crne Gore.
– Do 70 miliona eura može da košta ono što je bila politička odluka tadašnjih vlasti, da koriste ljude za ostvarivanje svojih političkih nauma, a da ih ne plate – naglasio je Šaranović, upozorivši da zbog toga postoji potencijalni rizik ugrožavanja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u narednih godinu data.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter rekao je da ako DPS nije uspio da izvrši tu obavezu od 2002. do 2020, to nisu uspjele ni vlasti koje su došle nakon 2020, a već je prošlo pola decenije otkako upravljaju državom. Na to mu je Šaranović odgovorio da sudovi o tome nisu odlučivali za vrijeme vladavine DPS-a, a da sada odlučuju jer na čelu sudstva više nije Vesna Medenica.
Huter tvrdi da se uz pomoć policijskih rezervista Crna Gora branila od (Slobodana) Miloševića – "od vaših političkih otaca".
– Da je bilo onako kako su vaši politički oci htjeli, Vi danas ne biste bili ministar policije Crne Gore. Možda biste bili na čelu nekog leskovačkog okruga – naveo je Huter.
Šaranović je kazao da je poznato odakle potiče "političko otačastvo" DPS-a, dodajući da je on politikom počeo da se bavi prije desetak godina.
– Ovo je odraz kontinuiteta vaše decenijske vlasti, da ste građane koristili kao topovsko meso, a da ih niste plaćali za ostvarivanje vaših političkih ciljeva – istakao je Šaranović.
Na pomenutom odboru razmatran je Predlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2024. godinu, sa izvještajem o reviziji tog akta koji se odnosi na potrošačke jedinice Ministarstvo odbrane, MUP i Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Generalni direktor Direktorata državnog trezora Dragan Darmanović kazao je da su ukupna sredstva za finansiranje budžetskih jedinica zaduženih za bezbjednost i odbranu iznosila 216 miliona i da su za 7,54 odsto veća u odnosu na sredstva planirana Zakonom o budžetu.
Senator Državne revizorske institucije (DRI) Branislav Radulović ukazao je na reviziju koju su radili u vezi sa radnim odnosima, ističući da se radi o ozbiljnom, sistemskom problemu, gdje su kao dvije dominantne potrošačke jedinice prepoznate MO i MUP.
– U periodu 2020–2023. pokrenuto je oko 6.000 radnih sporova, evidentirane su isplate na osnovu sudskih rješenja iz budžeta MO u iznosu od 3,9 miliona, a iz budžeta MUP-a preko 11,5 miliona. Izdaci po osnovu izgubljenih radnih sporova nisu plaćeni u ostavljenom roku, već isključivo putem prinudne naplate, što je za posledicu imalo dodatne troškove – rekao je Radulović.
Ministar odbrane Dragan Krapović saglasio se da problem sa radnim sporovima jeste sistemski.
– Mi nemamo vojne sudove, a civilni sudovi ne mogu na adekvatan način sagledati ovu problematiku. Pritom imamo toliko neujednačenu praksu sudova da je to frapantno. Pred sudovima u Kotoru, Herceg Novom, Podgorici ili Cetinju imate dijametralne presude za iste stvari. Sudovi se veoma loše odnose prema ovoj problematici – smatra Krapović.
On je rekao da MO zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, te da presuda ide od Zaštitnika do MO, pa od njih do Ministarstva finansija, što traje po više nedjelja, usled čega prođe rok za plaćanje presude.
– I to rezultira dodatnim troškovima – dodao je Krapović.
Radulović je precizirao da ti dodatni troškovi, koji odlaze na izvršitelje, sudske troškove, advokate i slično, iznose čak 47 odsto ukupno isplaćenih sredstava za radne sporove.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević rekao je da Upravi policije i MUP-u treba mnogo više novca nego što ga daje budžet, te da u situaciji kad službenici imaju uniforme stare devet godina, kad sami kupuju biber-sprejeve i obuću, posebno alarmantnom doživljava činjenicu da MUP može da se suoči sa štetom od 70 miliona eura, cijeneći da bi to moglo paralizovati bezbjednosni sektor.
– Posebno skandalozno je da skoro 50 odsto sredstava za radne sporove ide na troškove – istakao je Zirojević.
