Zakoni o ANB-u i amnestiji uskoro u Skupštini

Predlog zakona o ANB-u veoma brzo će se naći pred poslanicima, jer su članovi Odbora za bezbjednost i odbranu većinom glasova usvojili ovaj akt i amandmane koje je preksinoć Vlada ekspresno usvojila na telefonskoj sjednici.

Dio nevladinog sektora i opozicija bili su isključivo za povlačenje ovog pedloga zakona iz procedure do jeseni, kako bi se vodila javna rasprava o njemu. Tvrdili su da predlog ima loših, pa i neustavnih strana. Ipak, Odbor je dao zeleno svjetlo.

Takođe, juče je održana sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu čiji članovi su podržali Predlog zakona o amnestiji kojim je predviđeno skraćene kazne osuđenicima za 15, 10 i 5 odsto. Najveće skraćenje dobili bi osuđenici koji su na izdržavanju kazne, a oni koji još nijesu počeli robiju dobili bi kaznu 10 odsto manje. Najmanje skraćenje od pet odsto predviđeno je za povratnike, odnosno više puta osuđivana lica.

Da li će amandmani opozicije spriječiti penzionisanje 157 službenika ANB-a?

Od amnestije su izuzeti osuđeni za silovanje i druga krivična djela protiv polne slobode, ratni zločin, primanje i davanje mita, zloupotrebu službenog položaja, kao i osuđeni na najvišu kaznu zatvora. Odbor je prihvatio i amanadman da se okrivljenima za teško ubistvo ne dozvoli amnestija.

(VIDEO) Odbor usvojio izvještaj o Zakonu o ANB - Božović: Ukoliko usporimo EU proces, logična je posljedica u pogledu mog angažmana

Tokom rasprave o Predlogu zakona o ANB-u, ministar pravde Bojan Božović na jučerašnjoj sjednici Odbora naglasio je da je uvršten amandman kojim se pristup elektronskim bazama podataka može ostvariti samo ako postoji sporazum Agencije i subjekata čijoj bazi se pristupa.

Božovića pozvali na odgovornost

Poslanik Nikola Zirojević podsjetio je na zahtjev Evropske komisije koja je tražila temeljnu analizu ovih amanadmana i pitao da li je uvažen ovaj zahtjev i da li će usvajanje ovakvog predloga biti prepreka putu ka EU. Pitao je da li će ministar biti spreman da ponese ličnu odgovornost ako bude problema zbog ovog zakona.

Ministar Božović je odgovorio da je EK obaviještena da je većina amandmana prihvaćena.

– Osluškujemo reakcije iz Brisela i nećemo uraditi ništa što će nas usporiti. Što se tiče poglavlja 23 i generalno ovog zakona i svega što se tiče Ministarstva pravde, ako usporimo proces pristupanja logična je i poljedica što se tiče mog angažnama, kazao je Božović.

Zirojević je bio izričit da nije vođena dobra komunikacija sa EK i da je potrebno da se ovaj predlog povuče iz procedure. Kazao je da su amandmani uspjeli da ublaže predloženo rješenje i da je jasno da samo jedan dio parlamentarne većine želi da ozakoni zloupotrebe.

– Činjenica je da mi imamo od aprila preporuke komiteta UN da uz ove sporazume imamo i sudsku odluku, ali kolege iz ANB-a smatraju da je to poprilično otežavajuća okolnost za rad Agencije i opteretila bi i sudove, pojasnio je Božović.

Usvojen je i amandman da se podacima o elektronskoj komunikaciji i lokaciji korisnika može pristupiti samo uz odluku Vrhovnog suda, a ne kao u predlogu samo direktora ANB-a.

Sanja Raičević iz ANB-a je objasnila da su tražili lakši pristup elektronskim bazama podataka koje nijesu tajne. Objasnila je da to ne bi bila mjera tajnog prikupljanja, niti je dokaz, već su to baze državnih organa kojima i druge državne institucije mogu pristupiti. Traženje zahtjeva za te podatke bi napravilo zagušenje u radu i ANB-a i sudova i tih institucija.

Objasnila je i da svaki službenik koji pristupa bazama mora da sačini izvještaj o tome, tako da kontrola postoji.