U Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) Crne Gore izvršena dopuna krivične prijave podnijete krajem februara 2025. godine protiv nepoznatih starješina i pripadnika Desete crnogorske udarne brigade zbog izvršenog zločina u Baru, 1. aprila 1945. godine, nad prislino mobilisanim regrutima Narodnosolobodilačke vojske Jugoslavije, uglavnom pretežno albanske i bošnjačke nacionalnosti, porijeklom sa Kosova, saopštio je aktivista sjećanja i član Građanske inicijative "21. maj" Aleksandar Saša Zeković
- Zvanični, vojni, podaci (Vojni arhiv u Beogradu), potvrđuju da se masakr u Baru nesporno dogodio i da se žrtve nadalje ne mogu negirati. Ovi izvještaji, upućeni višim komandama, nosili su i oznaku "povjerljivo" ili "strogo povjerljivo". Ubijena su najmanje 452 regruta albanske i bošnjačke nacionalnosti, dok je njih 104 ranjeno. Egzekuciju su izvršili pripadnici X crnogorske udarne brigade kojoj su regruti predati na sprovođenje od Skadra do Bara. Radi se o istoj brigadi čiji su pripadnici i na Cetinju, novembra 1944. godine, izvršili ratni zločin nad civilnim stanovništvom. Nekoliko partizanskih generala je kasnije osudilo taj zločin nazvavši ga "metkom đaka ponavljača - navodi se u saopštenju.
Zeković dodaje da brojni kosovski i albanski istoričari, univerzitetski profesori i aktivisti za ljudska prava koriste podatke o mnogo većem broju ubijenih ali sam se, kao podnosilac krivične prijave SDT, držao zvaničnih, dostupnih, podataka, iz nespornih vojnih izvora.
- Dopunom prijave dostavio sam izvode iz knjige "Sjećanja, razmišljanja, reagovanja", autor Boško Đuričković, izdavač Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990. Cijenim da je knjiga korisna za dalje postupanje u konkretnom predmetu i rasvjetljavanje događaja. Đuričković je sproveo i vodio prvobitnu istragu, i ustanovljeno je ono što je naveo u svojim memoarima. Istraga je kasnije nastavljena u Beogradu "kada su preduzete i određene mjere kažnjavanja". Đuričković je inače bio politički komesar Primorske operativne grupe u čijem je sastavu, od sredine februara 1945, ostala samo X crnogorska brigada. Jedno vrijeme, koje uključuje i događanja u Baru, po sopstvenom priznanju, je bio i njen komadant. Boško Đuričković, narodni heroj Jugoslavije i general Jugoslovenske narodne armije (JNA), u svojoj memoarskoj knjizi potvrđuje da se masakr u Baru dogodio - ističe Zeković.
Dodaje da je Đuričković naveo da je jedan regrut albanske nacionalnosti, u neposrednoj blizini Bara, ispred Biskupije, tokom odmora, ubio crnogorskog sprovodnika. Ostali sprovodnici nijesu uspjeli da identifikuju odgovornog.
- Tu se dogodio incident koji je kasnije eskalirao u tešku tragediju -ocijenio je Đuričković.
Ubrzo poslije masakra u Baru, Primorska operativna grupa je rasformirana. Đuričković u svojim memoarima, kao ključni pretpostavljeni starješina, potvrđuje da se incident dogodio, da je sprovedena istraga koja je kasnije nastavljena u Beogradu, konkretno navodi broj ubijenih i ranjenih regruta, potvrđuje da su pogubljeni od strane X crnogorske udarne brigade kao i neselektivnost u postupanju uz navođenje mogućih motiva takvog postupanja prema Albancima i Bošnjacima regrutovanim sa Kosova.
- SDT ima načina da obezbijedi pristup postojećoj arhivskoj građi u zemlji i inostranstvu, ali i da dođe do novih saznanja koja će pomoći rasvjetljavanje smrti tolikog broja regruta. U prilog tome ide i nedavni poziv Evropske komisije "da se otvore arhive koje se tiču bivših republika Jugoslavije, te da se omogući pristup dosijeima bivše jugoslovenske tajne službe i tajne službe JNA kako bi se temeljno istražili i evenutalni zločini iz komunističkog perioda - smatara Zeković.
Ističe da odlučna borba protiv istorijskog revizionizma, da bi bila progresivna i uspješna, treba da podrazumijeva prestanak negiranja Ili ćutanja o zločinima nad nevinim civilnim žrtavma rata i poratnog perioda koji su stradali iz ideoloških ili klasnih razlika.
