Vrhovni sud je utvrdio da je raspodjela predmeta u okviru istog suda po odjeljenjima u nadležnosti predsjednika suda uz ocjenu postojanja pravnih ili stvarnih razloga koji sprečavaju određeno odjeljenje suda da postupa ili je očigledno da će se pred drugim odjeljenjem lakše sprovesti postupak, kao i kad postoje drugi važni razlozi da se za vođenje postupka odredi drugo odjeljenje u okviru suda.
Takođe, Vrhovni sud je konstatovao da se odredbe čl. 33 i 34 Zakonika o krivičnom postupku o prenošenju mjesne nadležnosti, kada se radi o delegiranju predmeta iz odjeljenja u odjeljenje istog suda, ne mogu primijeniti, odnosno ne može se prenošenje nadležnosti vršiti s pozivom na te odredbe jer raspored predmeta u okviru istog suda nije prenošenje mjesne nadležnosti s obzirom na to da odlučuje isti sud i prenošenje mjesne nadležnosti iz jednog odjeljenja u drugo ne može biti u nadležnosti neposredno Višeg suda, odnosno konkretno Vrhovnog suda.
Samim tim čl. 30 Zakona o sudovima ovlašćuje predsjednika suda da organizuje rad u sudu, vrši raspored poslova i preduzima mjere radi urednog i blagovremenog izvršavanja poslova u sudu te je kod primjene tih zakonskih odredbi preraspodjela predmeta u okviru istog suda po odjeljenjima u nadležnosti predsjednika suda, kaže predsjednik Suda za prekršaje Alija Beganović.
Dakle, u konkretnom slučaju prenošenje, odnosno raspodjela predmeta unutar istog suda, a kada postoje važni razlozi među kojima je svakako nepopunjeno sudijsko mjesto u odjeljenju, a kako ne bi došlo do apsolutne zastare u tim postupcima, u nadležnosti je predsjednika suda. Čak i sudski poslovnik obavezuje da se kada je sudija na bolovanju ili spriječen za rad, poslije izvjesnog vremena i ako mjesto nije upražnjeno, predmeti koje duži rasporede drugim sudijama unutar suda upravo kako bi se postupalo i kako bi se odluka donijela u razumnom roku i u skladu sa zaštitom ljudskih prava i osnovnih sloboda, navodi se u saopštenju.
