Izborna tišina uoči drugog kruga predsjedničkih izbora, koji će biti održan u nedjelju, počinje u ponoć. U drugom krugu predsjedničkih izbora učestvovaće kandidati Demokratske partije socijalista i Pokreta Evropa sad Milo Đukanović i Jakov Milatović. Građani će olovkom odlučiti ko će biti šef države u narednih pet godina; pojedini i srcem, neko razumom, a mnogi vodeći se ličnim interesima.

Đukanović i Milatović

Portal Dan

Kampanja je u punom jeku, a u to da će biti prvi čovjek Crne Gore ubijeđena su obojica kandidata. Mnogi analitičari prognoziraju Đukanovićev politički kraj ukoliko izgubi ovu bitku, a iako je Milatovićeva pobjeda vjerovatnija, ništa nije nemoguće. Svi su saglasni da se ne smije potcijeniti jačina aktuelnog šefa države.

Crna Gora se, nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora, vraća na kolosijek kojim se uspješno kretala, naveo je Đukanović. On je rekao da Crna Gora postaje dio razvijenog evropskog društva, ali da za to vrijeme neka društva stagniraju i vraćaju se natrag.

– Ne smijemo sad sebi dozvoliti da postanemo dio tih društava koja stagniraju i koja se vraćaju unazad – rekao je Đukanović.

Ilustracija

Lazar Ružić

On je ocijenio da su prethodne dvije i po godine izgubljene i da su to bile godine stagnacije.

Kako je kazao, ako je za dvije i po godine država toliko devastirana, može se samo zamisliti šta bi se zateklo 2027. godine.

Njegov glavni adut za pobjedu su očuvanje nezavisnosti, zaustavljanje navodnog velikosrpskog nacionalizma i dijaspora, čije glasove očekuje u drugom krugu.

To mu vjerovatno neće biti dovoljno za pobjedu, ako se uzme u obzir da su Milatovića podržali i ostali politički lideri, prije svega Andrija Mandić u ime Demokratskog fronta i Aleksa Bečić iz Demokrata. Takođe, Milatović ima podršku premijera Dritana Abazovića i GP URA, kao i svih partija parlamentarne većine iz 2020. godine.

Đukanović računa i na podršku manjina. Njega je podržala Bošnjačka stranka, kao i neke albanske nacionalne partije.

Iz Force je pak saopšteno da nikoga ne podržavaju, te da na ovom putu niko od kandidata nije dovoljno dokazao da će podržati njihove političke zahtjeve.

– Podsjećamo da su ove težnje nailazile na stalne prepreke politike i pristalica oba kandidata. Nismo protiv nijednog kandidata i nismo rezervni birači. Mi Albanci smo oduvijek znali da izaberemo stranu, i to pravu stranu istorije. Stoga smo uvjereni da će i ovoga puta albanski birači donijeti pravu odluku. U nedjelju glasajte mirno, bez pritiska i nagađanja. U ponedjeljak ćemo novoizabranom predsjedniku čestitati petogodišnji mandat i sa svakim raditi na tome da obezbijedimo unapređenje i poštovanje naših prava – naveli su iz Force.

Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović kazao je da građani na predsjedničkim izborima odlučuju hoće li okrenuti leđa prošlosti i zakoračiti u budućnost, koja će, kako poručuje, biti bolja za život u Crnoj Gori.

Kako je istakao, jedan od ciljeva treba da bude ulazak u Evropsku uniju.

– Moramo da postanemo članica Evropske unije i da, umjesto ovih 30-40 miliona eura godišnje, imamo pristup 200-300 miliona eura godišnje. Drugi april je istorijski dan za Crnu Goru, kada ćemo svi zajedno u prošlost poslati politike podjela, siromašta i svih stvari koje su bile loše proteklih 30 godina, a otvoriti vrata novom, ekonomskom i evropskom razvoju Crne Gore – rekao je Milatović.

Njegov glavni aduti za pobjedu je to što su građani siti DPS politike, to što je relativno novo lice na crnogorskoj političkoj sceni i što obećava povećanje plata i penzija.

Konsultant za međunarodnu javnu politiku Marko Begović kazao je za "Dan" da drugi krug predstavlja međukorak ka provjetravanju političke ponude, gdje će se, pored Evrope sad, otvoriti prostor za lijevo orijentisane platforme i partije, poput Preokreta.

Marko Begović

Arhiva

– S tim u vezi, nema prostora za iznenađenja, jer su građani od lokalnih izbora prošle godine jasno poručili šta žele. Ovo prethodno valja staviti u širi kontekst. Naime, ishodom parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine pređen je Rubikon, tako da je dalja mistifikacija jedne političke organizacije ili njenog lidera nepotrebna. Ovo potonje posebno iz razloga jer se ta organizacija u sadašnjem formatu ne može vratiti na vlast. No, ova mistifikacija predstavlja potrebu onih manje sposobnih da za svoj (ne)rad optuže druge i izbjegnu famozno preuzimanje odgovornosti. Parlamentarni izbori koji slijede biće suštinski značajni da se i posljedice problema pošalju u političku prošlost – istakao je Begović.

Đukanović je u prvom krugu osvojio 35,3 odsto glasova, a Milatović 28,9 odsto. Lider Demokratskog fronta Andrija Mandić osvojio je 19,32 odsto, lider Demokrata Aleksa Bečić 11,10 odsto glasova, a kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković 3,15 odsto.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović dobio je 1,38 odsto, tj 4.652 glasa, dok je nezavisni kandidat Jovan Radulović osvojio 0,76 odsto, odnosno 2.574 glasa.

Politički analitičar Srđan Vukadinović smatra da je ishod ovih izbora neizvjestan, za razliku od prethodnih godina, kada je kandidat DPS-a uglavnom pobjeđivao lako.

Srđan Vukadinović

-PORTAL DAN

– Drugi krug se ne smije posmatrati prosto matematički, jer su procesi u Crnoj Gori su mnogo više od proste matematike. Ta prosta matematika je dovela do velike institucionalne i državne krize. Da bi se to raščistilo, to jeste da bi se razriješili problemi, nije dobro posmatrati drugi krug kao kalkulaciju. Ko god da pobijedi, treba to smatrati kao učenje Crne Gore demokratskom procesu i izborima koji su do kraja neizvjesni. Mi već sada vidimo da neko pokušava da prisvaja kandidate drugih grupacija, a glasanje za kandidata samo zato što postoji mržnja prema nekome od njih je loše za Crnu Goru. To neće razriješiti blokadu – rekao je Vukadinović.

On je dodao da je Crnoj Gori bila potrebna još jedna jaka stranka, poput Evrope sad.

– Svakako, niko od njih dvojice neće ubjedljivo trijumfovati. Oni moraju da rješavaju komplikovane političke probleme, koji su se povećali u poslednje tri godine. Građani Crne Gore moraju da nauče da tolerišu i da tijesna pobjeda ne znači da su nečasne radnje radili jedan ili drugi kandidat, već poštovanje osnovnih principa demokratije. Pri tome vrijeđati i pokušati da se vrijeđa dijaspora i manjinske stranke nije dobro – kazao je Vukadinović.

Istakao je da ovi predsjednički izbori mogu da pokažu da je moguće pomirenje i tolerancija među političarima koji su bili sukobljeni.

– Iluzija je da treba da nastupi pomirenje među građanima, jer građani Srbije i Crne Gore, na primjer, nisu ni posvađani. Građani Srbije sa zadovoljstvom dolaze da ljetuju na Crnogorskom primorju, dok građani Crne Gore rado idu u Srbiju. Narodi nisu zavađeni, već su političke elite sukobljene. Zato mora da dođe do pomirenja između političara – podvukao je naš sagovornik.

Za crnogorskog predsjednika u drugom krugu biće izabran kandidat koji dobije veći broj glasova izašlih birača.

Mandat predsjednika Crne Gore je pet godina.

Glasačko pravo na predsjedničkim izborima ima 542.154 građana.

Biračka mjesta biće otvorena od sedam do 20 sati.