Saradnik na programima u CGO-u Nikola Đurašević je, povodom 12. avgusta – Međunarodnog dana mladih, kazao da taj datum, umjesto da slavi potencijal mladih, sve više podsjeća na njihovu marginalizaciju i zapostavljenost u ključnim oblastima koje im određuju kvalitet života i razvojne šanse.
- Jedan od najozbiljnijh problema jeste hronično visoka nezaposlenost mladih - rekao je Đurašević.
On je kazao da podaci iz istraživanja CGO-a iz 2023. godine ukazuju da više od 60 odsto mladih, starijih od 15 godina, nema posao.
Đurašević je u saopštenju naveo da je, prema nalazima iz Studije o mladima, iz prošle godine, na kojoj je CGO radio sa njemačkom Fondacijom Fridrih Ebert, 13,8 odsto mladih prijavilo da aktivno traži posao, a 32,7 odsto da je nezaposleno ali da trenutno ne traži aktivno posao.
- Mladi su obeshrabreni da tragaju za poslom zbog percipiranog nedostatka šansi ili drugih barijera. Ove brojke naglašavaju neučinkovite politike zapošljavanja, ali i rasprostranjeno uvjerenje da se do posla dolazi putem partijske ili druge klijentelističke mreže, a ne na osnovu znanja i sposobnosti - kaže se u saopštenju.
Navodi se da se obrazovni sistem vidi kao zamoran i neefikasan proces u kojem se gubi vrijeme, a ne stiču konkretne vještine.
- Prema podacima iz Studije o mladima, 55 odsto mladih smatra da su ocjene i ispiti podložni kupovini, a 37 odsto njih nije zadovoljno kvalitetom obrazovanja u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.
Đurašević je istakao da preovlađujuće mišljenje da su studijski programi zastarjeli, sa dosta teorijske nastave i zanemarenim praktičnim komponentama, a što doprinosi osjećaju nepripremljenosti i demotivisanosti za tržište rada.
On je naveo da u takvom ambijentu ne iznenađuje, ali brine, što skoro 40 odsto mladih planira da napusti Crnu Goru, a dodatnih 22 odsto o tome ozbiljno razmišlja.
- To je ozbiljna prijetnja gubitka najobrazovanijeg dijela mladih sa najvećim razvojnim potencijalom, koja donosiocima odluka, očito, nije tema za razmišljanje i djelovanje - upozorio je Đurašević.
Kako je rekao, pasivnost mladih u javnom i političkom životu dodatno produbljuje izazove, jer se njihovi stavovi rijetko uvažavaju, a prilike za uključivanje u odlučivanje su minimalne.
Đurašević je kazao da su protesti neformalne studentske grupe Kamo śutra, početkom ove godine, bili ohrabrujući znak postojanja kritičke svijesti i aktivističkog potencijala među mladima, ali su, nažalost, ogoljeli i netrpeljivost vlasti prema građanskom angažmanu mladih.
On je naveo da zabrinjava i trend retradicionalizacije među mladima.
- Nalazi našeg istraživanja Multikulturalnost u fokusu, iz novembra prošle godine, ukazuju da mladi sve više povjerenja poklanjaju vjerskim institucijama, kao i da su manje otvoreni za različitosti - rekao je Đurašević.
On je dodao da je samo 55,6 odsto mladih kazalo da je spremno za vezu ili brak sa partnerom iz druge etničke grupe, a svega 47 odsto otvoreno je za vezu ili brak sa partnerom druge vjeroispovijesti.
- Skretanje ka konzervativnijim, zatvorenijim i manje inkluzivnim obrascima razmišljanja naglašava visoka socijalna distanca prema pripadnicima LGBT zajednice, kao i značajan broj onih koji ne podržavaju pravo na abortus - kaže se u saopštenju.
Iz CGO-a su pozvali nadležne institucije da napuste simbolički odnos prema mladima i, kroz strateške politike, unaprijede obrazovanje, kreiraju održive prilike za zapošljavanje, osiguraju inkluzivno i demokratsko društveno okruženje, te stvore uslove za stvarno učešće mladih u odlučivanju.
