Naučnici sa Univerziteta u Kvinslendu uspjeli su da stvore, kako tvrde, najnapredniju ljudsku kožu na svijetu u laboratoriji u Kvinslendu, a nadaju se da bi ova tehnologija mogla da bude korišćena za proučavanje rijetkih genetskih kožnih bolesti koje pogađaju hiljade Australijanaca.

Istraživači sa Univerziteta u Kvinslendu koristili su matične ćelije za kreiranje replike ljudske kože, koja sadrži krvne sudove, kapilare, folikule kose, slojeve tkiva i imunološke ćelije, prenosi australijski ABC.

Direktor instituta, Kiaraš Kosrotehrani rekao je da su organoidi kože (minijaturizovana i pojednostavljena verzija organa koja imitira ključnu funkcionalnu, strukturnu i biološku složenost tog organa) razvijani šest godina i da bi mogli da donesu revoluciju u transplantacijama kože, lečenju rana i proučavanju kožnih bolesti.

"Vjerujemo da će ovo otvoriti potpuno nova vrata za pronalaženje novih tretmana za niz rijetkih bolesti koje pogađaju mnoge roditelje sa bolesnom djecom", rekao je Kosrotehrani.

Viši istraživač, doktor Abas Šafije, naveo je da je ovo napredak u odnosu na prethodne modele kože koji su sadržavali samo tanki sloj kože i jedan tip ćelija.

"Posjedovanje vaskularnih i imunoloških komponenti omogućava nam da modelujemo bolesti u laboratoriji i nadamo se da ćemo razviti nove ljekove za njihovo liječenje", rekao je Šafije.

Istraživači se nadaju da će ovo unaprijediti proučavanje širokog spektra uobičajenih kožnih bolesti kao što su psorijaza, atopijski dermatitis i skleroderma, kao i rijetkih genetskih bolesti.

"Ovi organoidi koje smo razvili, a koji sadrže sve komponente kože, sada će nam zaista otvoriti oči u pogledu onoga što se dešava i kako možemo da popravimo stvari", rekao je profesor Kosrotehrani.

Ova istraživanja takođe mogu da pomognu u poboljšanju transplantacija kože, koje su ključne za ozbiljne opekotine, rane ili određene hirurške zahvate, iako su istraživači napomenuli da će to biti dio budućih istraživanja.

Kvinslend ima najvišu stopu oboljelih od raka kože u svijetu, a kod više od 3.600 ljudi godišnje se digajnostifikuje melanom.

"Uvijek govorimo o opekotinama i povredama od trauma, ali ono što je mnogo češće zapravo je transplantacija koja se vrši prilikom liječenja raka kože", rekao je profesor Kosrotehrani.

Profesorka Alison Kovin sa Univerziteta Južna Australije, stručnjak za regenerativnu medicinu i istraživač na terapiji antitijela za oboljele od epidermolize bullosa (EB), rijetke genetske bolesti koja čini kožu veoma krhkom i sklonom, stvaranju plikova, rekla je da organoidi kože imaju potencijal da postanu koristan korak u liječenju rijetkih kožnih bolesti.