Iako se ove tri biljke smatraju korovom, ni su prava riznica minerala i vitamina, neophodnih za rast i razvoj tijela i održavanje dobrog zdravlja.
Zovu je još i bljušt, tušanj, tušac i portulak. Prava zvijezda među samoniklim biljkama je - tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika vjerovatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji "korov" na svijetu.
Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz rijeke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspijeva na lošem zemljištu.
Odličan je izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.
Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: šest puta više vitamina E od spanaća, sedam puta više beta-karotena nego šargarepa, 25 mg vitamina C po šoljici (20% preporučenog dnevnog unosa) magnezijuma, kalcijuma, gvožđa, vitamina B2, kalijuma, fosfora i mangana.
Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti - pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekotine.
Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje supa i variva.
Maslačak
Vjerovatno ste već upoznati s zdravljem koje nudi maslačak. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cvijeće ili korov.
Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao spanać. Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamjenu za kafu, a od cvijeća napraviti vino ili med.
Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna ljekovita svojstva: djeluje kao prirodan laksativ i diuretik, pomaže kod nadutosti i edema, normalizuje nivo šećera i holesterola u krvi, poboljšava apetit i stimuliše rad želudca, čisti i regeneriše jetru, pomaže kod opekotina i uboda.
Naša preporuka je da mlade listove maslačka dobro operete i dodate u zelenu salatu. Osim što će vam vratiti snagu tokom proljećne malaksalosti, maslačak je u stanju da potpuno oporavi imuni sistem.
Kopriva
Zadnja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva - urtica dioica. Ispod njenih listova kriju se žalci - dlačice koje sadrže mešavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas prije konzumiranja kuva koprivu.
Međutim kopriva se može koristiti i sirova - odstraniti hemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i potapanjem u hladnoj vodi.
Kopriva ima visok udio gvožđa, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Jedna šoljica koprive obezbjeđuje nevjerovatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.
Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen korijen.
