Međutim, kako prvi znakovi nisu uvijek jasni, redovni ljekarski pregledi i mjerenje nivoa glukoze u krvi mogu biti presudni za prevenciju i pravovremeno liječenje.

Jedan od simptoma koji ljudi najčešće zanemare jeste hronični osjećaj umora. Endokrinološkinja dr Vinita Tandon objašnjava da je to zato što umor može da ima mnogo uzroka – od lošeg sna do stresa, pa retko ko posumnja na dijabetes.

"Kad je nivo šećera u krvi povišen, glukoza se ne iskorišćava u ćelijama, već ostaje u krvotoku, a telo ostaje bez izvora energije", kaže za Parade.

Drugi upozoravajući znakovi uključuju usporeno zacjeljivanje rana, češće infekcije i tamnjenje kože na pregibima poput vrata ili pazuha - što su sve pokazatelji insulinske rezistencije.

"Visok šećer u krvi s vremenom oštećuje cirkulaciju i imuni sistem, pa tijelo slabije reaguje na infekcije i rane sporije zacjeljuju", ističe dr Tandon.

Mogući su i neobjašnjiv gubitak težine, trnci u rukama i nogama, često mokrenje te stalna žeđ ili glad.

Iako dijabetes tipa 2 ne može da se izliječi, može učinkovito da se kontroliše. Dr Tandon savjetuje redovne pretrage, posebno za one s porodičnom istorijom bolesti. Promjene u načinu života igraju ključnu ulogu: ishrana s manje ugljenih hidrata, više zdravih masti i proteina, izbjegavanje procesuisane hrane te redovna fizička aktivnost.

"Postoje i ljekovi i dodaci ishrani koji mogu da pomognu u poboljšanju osjetljivosti na insulin", zaključila je.