Rad tima iz Velike Britanije i Kanade je najnoviji dokaz u sve većem broju istraživanja koja pokazuju da naše oči prenose signale o našem opštem zdravlju i blagostanju.
U ovom slučaju, sićušni krvni sudovi na zadnjem dijelu naših zrnaca ukazuju na opšte vaskularno zdravlje. Istraživači su takođe uspjeli da identifikuju proteine koji izgleda pokreću neke promjene, na koje bi se u budućnosti mogli ciljati tretmani.
"Oko pruža jedinstven, neinvazivan pogled na cirkulatorni sistem tijela", kaže genetičarka Mari Pigejr sa Univerziteta Makmaster u Kanadi, navodi se u istraživanje koje je objavljeno u časopisu Science Advances.
"Promjene u krvnim sudovima mrežnjače često odražavaju promjene koje se dešavaju u malim krvnim sudovima tijela", pojasnila je.
Dok su prethodne studije pronašle veze između složenosti krvnih sudova u mrežnjači i opšteg zdravlja srca, ovde su istraživači željeli da detaljnije pogledaju šta bi moglo biti iza ovih povezanosti.
Manje grana - manje problema
Analizirali su skeniranje oka i genetske podatke od 74.434 dobrovoljaca, otkrivši da ljudi sa jednostavnijim, manje razgranatim krvnim sudovima u očima takođe imaju veći genetski rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Ovo je pokazano tehnikom koja se zove Mendelova randomizacija – korišćenjem genetskih varijanti (u ovom slučaju za rizik od kardiovaskularnih bolesti) umjesto stvarnog zdravstvenog problema.
Pošto je genetika fiksna, to znači da se složenost ovih krvnih sudova ne vidi samo uz veće stope biološkog starenja i veći rizik od srčanih oboljenja; vjerovatno je pokrenuta istim procesima.
Koristeći podatke iz posebne kohorte, tim je takođe identifikovao određene proteine – prvenstveno MMP12 i IgG–Fc receptor IIb – koji izgleda utiču na upalu i utiču i na krvne sudove i na zdravlje krvnih sudova. Ti proteini bi se eventualno mogli koristiti kao osnova za preventivne tretmane.
"Povezivanjem skeniranja mrežnjače, genetike i biomarkera krvi, otkrili smo molekularne puteve koji pomažu u objašnjenju kako starenje utiče na vaskularni sistem", kaže Pigejr.
Trenutno su potrebni neki prilično komplikovani i dugotrajni testovi kako bi se pravilno procijenio rizik od stanja povezanih sa starenjem, kao što su srčana oboljenja, moždani udar i demencija.
Ako skeniranje oka može da obavi isti posao, veći broj ljudi bi mogao biti lakše pregledan i ranije u životu. Iako ideja o skeniranju oka kao ranim upozoravajućim znacima za ove zdravstvene probleme nije potpuno nova, ova najnovija studija znači da postoje jači naučni dokazi – i bolje razumijevanje zašto bi oni funkcionisali.
Mogućnost ciljanja ovih osnovnih proteina i okidača upale prije nego što se razviju ozbiljni problemi bila bi ogromna prednost za stariju populaciju – i mogla bi pomoći u obezbeđivanju većih šansi za zdraviji život u starosti.
"Naši nalazi ukazuju na potencijalne ciljeve ljekova za usporavanje starenja krvnih sudova, smanjenje tereta kardiovaskularnih bolesti i na kraju poboljšanje životnog vijeka", kaže Pigejer.
