Tokom pandemije pojavila se veza između vakcine protiv kovida i povećane vjerovatnoće od miokarditisa – upale srčanog mišića – i perikarditisa, koji pogađa srčanu ovojnicu. Većina osoba koje su razvile ove simptome imala ih je u roku od nedjelju dana nakon primanja vakcine, a slučajevi su bili češći kod muškaraca mlađih od 25 godina.
Nova studija, koju su sproveli stručnjaci sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) i univerziteta u Kembridžu i Edinburgu, uz podršku Centra za nauku o podacima BHF pri Health Data Research UK, obuhvatila je zdravstvene kartone 13,9 miliona djece mlađe od 18 godina od 1. januara 2020. do 31. decembra 2022.
Tokom tog perioda, oko 3,9 miliona mladih imalo je kovid, dok je 3,4 miliona primilo prvu dozu cjepiva Fajzer-Bajontek, koje je bilo glavno cjepivo za uzrast od pet do 18 godina. Tim je proučavao rizike od retkih komplikacija poput trombocitopenije (nizak broj trombocita u krvi), ugrušaka u krvnim sudovima – poznatih kao arterijska i venska tromboza – kao i miokarditisa i perikarditisa.
Istraživači su otkrili da mladi imaju veći rizik od ovih stanja do 12 mjeseci nakon što im je dijagnostikovan kovid. U međuvremenu, rizik od miokarditisa ili perikarditisa bio je veći četiri nedjelje nakon vakcinacije, iako su istraživači istakli da je taj rizik "znatno niži" od rizika nakon infekcije virusom.
"Naša studija sprovedena na nivou cele populacije tokom pandemije pokazala je da, iako su ta stanja rijetka, djeca i mladi imali su veću vjerovatnoću da iskuse srčane ili upalne probleme nakon infekcije kovidom nego nakon vakcinacije – a rizici nakon infekcije trajali su mnogo duže", rekla je za Independent doktorka Aleksija Sampri sa Univerziteta u Kembridžu.
Istraživači procjenjuju da su tokom šest mjeseci kovid infekcije dovele do 2,24 dodatna slučaja miokarditisa ili perikarditisa na 100.000 dece i mladih, dok je taj broj bio 0,85 slučajeva na 100.000 vakcinisanih.
"Roditelji i staratelji suočili su se s teškim izborima tokom pandemije. Izgradnjom jače baze dokaza o ishodima infekcija i vakcinacije, nadamo se da ćemo pomoći porodicama i zdravstvenim radnicima da donose odluke zasnovane na najboljim dostupnim podacima", rekla je koautorka studije i profesorka Pija Hardelid sa UCL-a i Nacionalnog instituta za istraživanje zdravlja i nege pri Biomedicinskom istraživačkom centru bolnice Grejt Ormond Strit.
Tim je takođe proučavao niz upalnih stanja, uključujući multisistemski inflamatorni sindrom kod djece, bolest koja se javlja nedjeljama nakon što neko preleži kovid i uzrokuje oticanje po cijelom tijelu, kao i Kavasakijevu bolest, upalu krvnih sudova koja izaziva temperaturu, osip i oticanje.
"Nakon dijagnoze kovida, vidimo da je rizik od upalnih stanja bio oko 15 puta veći u tim prvim nedjeljama, i to je trajalo mjesecima – možda i do skoro godinu dana", istakla je koautorka i profesorka Anđela Vud sa Univerziteta u Kembridžu i zamenica direktora Centra za nauku o podacima BHF-a.
"Međutim, nakon vakcinacije, rizici su bili nešto niži od uobičajenih nivoa, što vjerovatno odražava zaštitni efekat cjepiva", dodala je.
Koautor, profesor Vilijam Vajtli sa Univerziteta u Edinburgu, naglasio je da roditelji, mladi i djeca moraju imati pouzdane informacije kako bi donosili ispravne odluke o zdravlju. "Podaci iz bolnica i ordinacija opšte prakse važan su dio slike jer nam govore šta se zaista dešava s pacijentima o kojima brine NHS", rekao je.
Stručnjaci su ocijenili da su nalazi, objavljeni u časopisu The Lancet Child and Adolescent Health, "od velikog značaja za nacionalne kreatore politika i zdravstvene radnike koji razmatraju vakcinaciju djece".
Oni podržavaju strategiju javnog zdravlja koja uključuje vakcinaciju protiv kovida kod djece i mladih kako bi se smanjili češći i dugotrajniji rizici povezani sa samim virusom.
"Iako će rizici povezani sa vakcinom verovatno ostati rijetki i kratkotrajni, budući rizici nakon infekcije mogli bi se mijenjati kako se pojavljuju nove varijante i menja imunitet. Zato je praćenje zdravstvenih podataka cijele populacije i dalje ključno za donošenje odluka o vakcinaciji i drugim važnim mjerama javnog zdravlja", zaključila je profesorka Vud.