Sa konferencije "Rodna paradigma" poručeno: Kroz ekonomsku podršku osnažiti žene na selu

Konferenciji "Rodna paradigma", koja je dio istoimenog projekta Centra za ruralni razvoj uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava, pored žena sa sela kojim je prvenstveno bila i namijenjena, prisustvovale i žene zaposlene u organima lokalne uprave i predstavnice civilnog društva.

Prema riječima moderatorke i učesnice projekta Olivere Marković, cilj je podizanje svijesti o značaju implementacije politika rodne ravnopravnosti i senzibilisanje javnosti u pravcu unapređenja položaja žena u selu.

– Jedan od specifičnih ciljeva projekta je upravo osnaživanje žena u selu za samostalno donošenje odluka i prevazilaženje rodnih stereotipa, da saznaju šta i kako mogu da rade kad su u pitanju odluke od značaja za sva pitanja na seoskom području. Drugi specifični cilj odnosi se na stvaranje uslova za korišćenje emancipatorskih potencijala seoskih žena – kazala je Markovićeva pojašnjavajući da je ovaj projekat zapravo odgovor na probleme sa kojim se susreću žene sa sjevera Crne Gore.

– Na radionici su identifikovani problemi i uradićemo sve što je u našoj moći da se da oni prevaziđu. U pitanju su inače nedovoljna informisanost o zabrani diskriminacije na osnovu pola i roda, žene sa sela su nedovoljno osnažene u ekonomskom smislu, a u velikoj mjeri su prisutni stereotipi kada je upitanju podjela poslova na muške i ženske. Upravo ove probleme su potvrdile i žene koje su prisustvovale konferenciji.Takođe, jedan broj žena kojima je upućen poziv nijesu prisustvovale konferenciji jer su imale određene barijere u smislu nedovoljne upućenosti u rad zum aplikacije, te se nijesu uspjele konektovati – kazala je ona. navodeći da su izneseni brojni problemi sa kojim se susreću žene u selima, ali i izneseni predlozi za prevazilaženje određenih barijera i poteškoća.

Pozitivni primjeri

Na konferenciji je bilo i pozitivnih primjera, kako žene koje žive u selu i pored primarnih djelatnosti razvijaju sopstveni biznis, konkurentne su na tržištu i mogu biti primjer drugim ženama. Vjerujem da je konferencija pozitivno uticala na uspostavljanje terena za uspješnu borbu protiv diskriminacije na osnovu rodnog identiteta. Ovakvi i slični projekti bi trebalo da dovedu do afirmativnih promjena u cjelokupnom društvu, kazala je Marković.

– Evidentno je da je jedan od glavnih problema žena sa sela nedovoljna informisanost, konkretno neinformisanost kada je upitanju pomoć države ljudima koji žive u selu i imaju svoja gazdinstva. Ženama na seoskom području mora se na neki način predočiti šta mogu da iskoriste kako bi poboljšale svoj rad i status i dobile subvencije ili podsticaje koji se daju sa nivoa države. Mnoge žene nikada nisu iskoristile pravo na premije, upravo zbog neinformisanosti o rokovima i potrebnoj dokumentaciji. Jedan od predloga žena na konferenciji je da se u svakom selu odredi jedana osoba koja će obavještavati mještane o važnim stvarima, kao što su konkursi za premije i sl.