U Savjetu, na čijem čelu je guvernerka Irena Radović, smatraju da je u tom dijelu potrebna dodatna analiza. Osim negativnih scenarija, Savjet je ukazao i da nije izvjesno da će stopa rasta BDP-a naredne godine biti 4,8 odsto, najviše zbog remonta Termoelektrane Pljevlja, kao i mogućnosti odlaska jednog broja nerezidenata. Takođe, ukazali su i na fiskalne rizike zbog smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), iako će se tom mjerom povećati konkurentnost privrede.

– Fiskalna strategija se odnosi na period do 2027. godine, ali je poželjno sagledati dalekosežne posljedice ukidanja doprinosa za PIO. Treba uzeti u obzir i rizik pada nataliteta, koji u dugom roku može povećati mandatorne troškove za socijalne transfere, dok se istovremeno životni vijek u Crnoj Gori povećava. U tom pravcu CBCG sugeriše da se FS dopuni dugoročnom procjenom uticaja mjera smanjenja doprinosa za PIO. Radi se o mjeri koja sistemski utiče na prihode PIO i penzije zaposlenih, te CBCG smatra da je potrebno uraditi simulaciju iznosa penzije na sličan način kako je to urađeno na nivou zarada sa horizontom do 20 godina. Takođe, sugerišemo da se uradi procjena uticaja ovih mjera na prihode i održivost PIO sa dugoročnim horizontom – piše u mišljenju CBCG uz napomenu da nije prikazana metodologija na osnovu koje se došlo do ovih projekcija.

Istakli su da, iako će rast zarada uticati na rast životnog standarda i smanjenje nejednakosti, istovremeno će biti i izazov za neka preduzeća, što stvara rizik od rasta sive ekonomije.

– To može podstaći kompanije da pribjegnu ugovorima sa skraćenim radnim vremenom ili preko agencija ili ugovorima o djelu, kako bi zaobišli propise u vezi sa minimalnom zaradom. Savjet CBCG podržava Vladu da pojača inspekcijski nadzor, ali smatra da su potrebne i stimulativne mjere kako bi se ublažio efekat povećanja obaveza – navedeno je u mišljenju Savjeta CBCG.

U vrhovnoj monetarnoj instituciji smatraju da bi rast plata, penzija, investicija, akciza i PDV-a mogao uticati na inflaciju.

– Očekuje se da će ovaj uticaj na inflaciju biti ograničen, odnosno manji od rasta agregatne tražnje zbog visokog stepena uvoza i činjenice da se cijene uvoznih proizvoda formiraju na međunarodnom tržištu – navedeno je u mišljenju objavljenom na sajtu CBCG.

Savjet je postavio pitanje, šta u slučaju nekog negativnog makroekonomskog šoka (koji nije predviđen Fiskalnom strategijom, ali jeste Programom ekonomskih reformi) budžetski prihodi ne porastu u skladu sa projekcijom.

– U FS-u su navedeni ključni rizici koji bi mogli uticati na ostvarenje projekcija rasta i makroekonomsku stabilnost u narednom periodu, ali nijesu obuhvaćeni "stres scenariji", tj. neočekivani negativni makroekonomski scenariji, već je data projektovana stopa rasta od 3,7 odsto u četvorogodišnjem analiziranom periodu. Stoga je korisno u analizu uključiti i negativne scenarije iz PER-a, bez obzira na vjerovatnoću njihovog ostvarenja – istakli su iz CBCG.
U Fiskalnoj strategiji nijesu navedeni koraci u pravcu reforme javne uprave i optimizacije javne uprave.

– Stvaranje efikasne javne uprave, kroz kreiranje optimalnog broja zaposlenih, predstavlja jedan od ključnih uslova za reformu javnih finansija. U tom pravcu sugerišemo primjenu dobre prakse u ovom domenu, kao i korišćenje tehničke pomoći Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) u sprovodenju procjene javnih rashoda, kojim bi se eliminisala neproduktivna potrošnja i omogućila neophodna racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru bazirana na meritokratiji – kazali su iz CBCG.

Savjet CBCG je podržao FS u dijelu planiranja suficita u budžetu, te da se zaduživanje isključivo sprovodi za kapitalne projekte.