Pritom, najavljene mjere, u nedostatku ostalih neophodnih mjera, kod nekih poslodavaca mogu proizvesti i dodatan gubitak radne snage, nemogućnost zadržavanja najboljih kadrova i neodrživost svih neophodnih radnih mjesta.
- Zarade i penzije, odnosno svi redovni prihodi građana/ki trebaju rasti postepeno, i pratiti troškove života, na koje utiču brojni faktori, kako oni na globalnom nivou, tako i oni u državi Crnoj Gori. Navedno znači da i materijalna davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kao i svi drugi iznosi novčanih davanja iz državnog i lokalnih budžeta trebaju pratiti ova povećanja kazali su iz UMHCG.
Iako podržavaju povećanje minimalne i prosječne zarade, smatraju da nije prihvatljivo ukidati doprinose za penzijsko osiguranje, i uvoditi dvije minimalne zarade, već jednu jedinstvenu, a podsjećamo u predizbornoj kampanji bila je navaljena minimalna zarada od 700 evra.
- Uvođenje dvije minimalne zarade, u odnosu na stručnu spremu definisanu aktom o sistematizaciji radnih mjesta: jedne za srednju i niže spreme, a druge za visoku stručnu spremu, smatramo neprihvatljivima iz razloga što će dovesti do socijalnog jaza i produbiti siromaštvo i društvenu isključenost onih sa srednjom i nižom stručnom spremom, ali i nepravednost prema nekim kategorijama onih sa visokom stručnom spremom. Treba imati u vidu da je i država u velikoj mjeri odgovorna za obrazovanje ljudi koji žive u njoj, pa tako je i naša država i ranije i sada odgovorna i za uslove obrazovanja, kao i za ukupne uslove života - kazali su iz UMHCG.
U slučaju usvajanja predloženog teksta Fiskalne strategije, u UMHCG smatraju da će doći do negativnog uticaja na nevladin sektor, i to onaj dio koji je istovremeno i poslodavac.
- U tom smislu, ako je ovoj Vladi zaista cilj unapređenje saradnje s NVO i stvaranje adekvatnijeg ambijenta za djelovanje NVO, pa i održivost ovih organizacija - posebno onih koje su zbog svoje uloge i oblasti djelovanja značajne i potrebne samoj državi - onda ona treba planirati i usvojiti mjere kojima će se to i postići. U suprotnom, u slučaju usvajanja planiranog, bez sagledavanja negativnih uticaja i time sprečavanja da se oni dogode, smatramo da će se jedan broj NVO koje imaju zaposlen kadar „ugušiti“, doći će do gašenja manjih organizacija, smanjenja kadra pa time slabljenja jačine i uticaja NVO, osim onih koje možda mogu biti konkurentne i državi i privredi - kazali su iz Uduženja.
Takođe, smatraju da nije prihvatljivo ukidanje penzijskog osiguranja kroz novi obračun zarada i da treba naći drugi model povećanja zarada, a zadržavanja penzijskog osiguranja.
- Kao organizacija koja zastupa prava i interese osoba s invaliditetom, i kao organizacija koja je i poslodavac osobama s invaliditetom, ukazujemo da bi ukidanje obaveznog penzijskog osiguranja dovelo do potpune socijalne nesigurnosti sada zaposlenih i budućih zaposlenih osoba s invaliditetom, ali vjerujemo i već penzionisanih. Naime, osiguravajuće kuće s kojima se može ugovoriti privatno penzijsko osiguranje imaju diskriminatorne prakse prema kojima osobe s invaliditetom kao grupaciju smatraju rizičnom i mnoge osobe s invaliditetom zbog toga ne mogu zaključiti ovakvu vrstu ugovora - kazali su iz NVO.
To bi u starijoj dobi, kako su istakli, u slučaju ukidanja obaveznog penzionog osiguranja, mnoge osobe s invaliditetom primoralo da traže smještaj u rezidencijalnim ustanovama i da, u nedostatku prihoda i uslova za život, budu potpuno zavisne od sistema i brige države. Time bi navedena mjera povećala institucionalizaciju osoba s invaliditetom, koja se ionako povećava usljed nedostatka sredstava, uslova i usluga za život u zajednici.
- Izjednačavanje minimalne zarade i minimalne penzije u proteklom periodu dovelo je do prijevremenog penzionisanja (odlaska u invalidsku penziju) osoba s invaliditetom, pa iskazujemo bojazan da će se isti trend nastaviti i sada u slučaju usvajanja predloženog plana zarada/penzija. U tom smislu, ponavljamo da bez obzira na opravdanost rasta minimalnih primanja, mora biti veći raspon između određenih kategorija zarada, kao i između zarada i penzija, kako ove mjere ne bi negativno uticale na neke poslodavce i zaposlene. Iako smo ranije Ministarstvu rada i socijalnog staranja dostavljali svoje primjedbe i sugestije i na Zakon o radu kako bi se poboljšale garancije za osobe s invaliditetom, one su mahom odbijene bez ikakvog konkretnog obrazloženja. Iste primjedbe dostavili smo i uz komentare na tekst Nacrta fiskalne strategije, međutim iz verzije izmjena i dopuna ovog zakona usvojenih juče na telefonskoj sjednici Vlade uvidjeli smo da nijedna sugestija nije uvažena - saopštili su iz UMHCG.
Cijelo saopštenje dostupno je na ovom linku.