Rezolucijom se traži puna primjena postojećih zakona, ali i izmjena obrazovnog modela, jačanje javnog informisanja na bosanskom jeziku, te strože sankcije za kršenje jezičkih prava. Inicijativa nije samo simbolička, već se u osnovi radi o pokušaju strateškog institucionalnog pozicioniranja bošnjačkog identiteta unutar državnog sistema.
Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik u državnom parlamentu, kaže da ova stranka smatra da je neophodno poštovanje postojećih ustavnih rješenja o ravnopravnosti građana, naroda i njihovih jezika, bilo da je riječ o službenom jeziku ili jezicima u službenoj upotrebi.
– Svaka javna debata ili razgovori oko izmjene rješenja u pogledu statusa jezika, moraju imati inkluzivnost i biti izraz širokog društvenog konsenzusa, uz puno uvažavanje ravnopravnosti bosanskog jezika kao trećeg po broju govornika u Crnoj Gori. Tražićemo da se obezbijedi puna ravnopravnost bosanskog jezika i primjena zakonskih rješenja o njegovoj javnoj i službenoj upotrebi u svim sredinama u kojima u značajnijem broju žive pripadnici bošnjačkog naroda, te da se za kršenje jezičkih prava predvide znatno strože zakonske kazne – kaže Ćorović za "Dan".
On naglašava da će biti tražene i značajne izmjene u obrazovnom sistemu.
– Tražićemo da se, izmjenom postojećeg modela obrazovanja, na nivou države, kreiraju novi i dodatni nastavni planovi i programi koji će na adekvatan način obuhvatiti posebnosti bosanskog jezika, bošnjačke književnosti, historije, geografije, arhitektonskog nasljeđa, te likovne i muzičke kulture, uz mogućnost fakultativnog izučavanja nacionalne grupe predmeta ili da se stvore uslovi za cjelokupno obrazovanje na maternjem jeziku, u svim sredinama u kojima u značajnom broju živi bošnjački narod. Bošnjačka stranka traži da se formiraju redakcija i urednički timovi na javnom servisu RTCG i lokalnim servisima, iz redova bošnjačkog naroda, koji bi se na kompetentan i profesionalan način bavili informisanjem građana, kao i kreiranjem i prezentacijom sadržaja iz prošlosti, tradicije i kulture Bošnjaka. Tražimo da se, srazmjerno učešću u finansiranju javnog servisa sredstvima poreskih obveznika, obezbijedi potreban nivo sadržaja i upošljenost novinarskog, uredničkog i tehničkog kadra u javnom servisu RTCG i lokalnim servisima – kaže Ćorović.
Istovremeno, BS želi trajno institucionalizovati prisustvo bošnjačke zajednice u javnom medijskom sistemu, ne samo kroz sadržaj, već i kroz kadrovsku strukturu i uredničku autonomiju. Podršku svim ovim inicijativama, kako se navodi, pružaće kroz saradnju s Bošnjačkim vijećem, civilnim društvom i pojedincima koji rade na afirmaciji bošnjačke zajednice.
