On smatra da su predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i premijer Milojko Spajić odgovorni za posledice koje su neminovne.

Mandić je u ponedjeljak izrekao mjeru udaljenja sa zasjedanja opozicionim poslanicima u trajanju od 15 dana, navodeći da je cilj očuvanje reda i dostojanstva parlamenta, nakon čega je rad najvišeg zakonodavnog doma nastavljen raspravom o budžetu. Shodno Poslovniku Skupštine, poslanicima je dozvoljeno da glasaju za akte koji su na dnevnom redu plenuma uprkos izrečenoj mjeri.

– Parlament Crne Gore je, kao uostalom svaka institucija, zahvaljujući vladajućoj većini doživio poniženje i, nažalost, spao na najniže grane. Ono što su godinama zamjerali nekadašnjem režimu sad su sami primijenili i pokazali da zarad vlasti ne prezaju ni od primjene sile, zabrane slobode govora i urušavanja svih demokratskih vrijednosti. Zabrana rada poslanicima je sve samo ne deblokada parlamenta; prije se može reći da je to sumrak demokratije i Spajić i Mandić moraju biti odgovorni za posledice koje su neminovne – ističe Adžić.

On navodi da gotovo polovina građana Crne Gore koji su glasali za opoziciju trenutno nemaju svoje predstavnike u Skupštini, "što najbolje govori kako demokratiju vide i zamišljaju DF, PES i DCG".

– Naravno, URA na to ne pristaje. Pobijedili smo kad je bilo mnogo teže i izborili se za slobodu koju sada žele ugušiti oni koji su najviše plakali nad svojom sudbinom i bjesomučno govorili o ugroženosti. Borićemo se protiv daljih poniženja institucija, građana i države od strane Mandića i Spajića i pokazati im da ideju građanske, demokratske i evropske Crne Gore ne mogu ugasiti – poručio je Adžić.

Poslanici opozicije su krajem prošle godine odlučili da ne dozvole održavanje sjednica Skupštine sve dok traje "ustavni puč", koji se, prema njihovom mišljenju, dogodio 17. decembra prošle godine, kada je Ustavni odbor konstatovao da su se stekli uslovi za penzionisanje troje od šest sudija Ustavnog suda, nakon čega je Skupština istog dana konstatovala prestanak mandata sudiji Dragani Đuranović.

Blokirana je i sjednica uoči novogodišnjih praznika, na kojoj je trebalo da se izglasa budžet za 2025. godinu, nakon čega je predsjednik Skupštine zaključio sjednicu, pa se moglo ići samo na opciju zakazivanja nove vanredne sjednice. Ona je zakazana za 21. januar, ali je opet uslijedio isti scenario. Nakon jednog neuspjelog poziva na dijalog, drugi je realizovan, ali nije urodio plodom. Naime, prošlog petka održan je kolegijum predsjednika Skupštine, sa kojeg su opozicionari izašli nakon sat vremena, a vladajuća većina je potom utvrdila sporazum koji je ponuđen opoziciji. Međutim, opozicija je saopštila da je sporazum neprihvatljiv i ponudila svoju verziju sporazuma.

Nema deblokade, hoće pregovore ali sa ucjenama