Analitičar Dalibor Vuksanović upozorio: Ograničavanje protesta "guši" demokratiju

Parlamentarna većina predložila je izmjene Zakona o javnom okupljanju, pa će, ukoliko se predlog usvoji u parlamentu, biti zabranjeno organizovati proteste na saobraćajnicama.

Obrazlažući predlog, poslanici navode da je cilj očuvanje javnog reda, bezbjednosti, te nesmetano kretanje građana i odvijanje saobraćaja. Sa druge strane, pravnik i analitičar Dalibor Vuksanović, tvrdi da je takav akt protivustavan, te da takvo zakonsko rješenje nema nijedna demokratska država.

U obrazloženju Predloga izmjena Zakona o javnom okupljanju, koje potpisuju poslanici iz svih partija parlamentarne većine, navodi se da su izmjene tog akta predložili u cilju očuvanja javnog reda, bezbjednosti, slobode kretanja građana i nesmetanog odvijanja saobraćaja. Kako ističu, izmjene su važne posebno u kontekstu sve češćih okupljanja koja imaju za posljedicu blokadu saobraćajnica i ometanje rada nadležnih službi.

Analitičar i pravnik Dalibor Vuksanović navodi da je aktuelna većina do sada imala brojne neobjašnjive predloge, ali ovaj, kaže, prednjači.

– Nevjerovatno je da neko ko tvrdi da se decenijama borio protiv diktature i samovolje sebi dozvoli da u proceduru stavi jedan ovakav zakon, čime se direktno krši Ustav, i udara na jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na slobodu izražavanja, ali i pravo na protest – kazao je Vuksanović za "Dan".

Moguć revolt i novi protesti

Čudno je, kaže Vuksanović, i to što ovakav zakon predlažu oni koji su organizovali brojne proteste i na taj način iskazivali svoj stav.

– Moguće da za njih demokratija predstavlja samo ime, ne i ideal za koji se treba boriti. Bojim se da ovakav način pokušaja `gušenja` protesta neće uroditi plodom, već će izazvati revolt građana i nove proteste. Sagledavajući prethodni period ove aktuelne većine, rekao bih da je ovo samo jedna od `dimnih bombi` kako bi se pokrila priča o važnijim stvarima, te da će odustati čim se glavna tema završi, a to je rasprava o Prostornom planu. Još jedan od jeftinih trikova, rekao bih. Ako je tako, predlažem im bolju strategiju, jer je ova provaljena – zaključio je Vuksanović.

Kako ističe, uz sve manjkavosti koje imaju Zakon o javnim okupljanjima i Zakon o javnom redu i miru, oni predstavljaju okvir koji daje mogućnost institucijama sistema da regulišu i ovakve događaje.

– Saglasan sam da ovakav vid protesta možda nije pravi način da se dođe do rješenja, naročito u dijelu gdje se blokiraju putni pravci koji su `žila kucavica`, kako za turizam, tako i za privredu, ali i za život građana. Da ne pričamo o tome kako ovakve stvari frustriraju turiste koji dođu u Crnu Goru. Ipak, ako želimo da budemo demokratsko društvo, koje poštuje i štiti ljudska prava i slobode, ne smijemo uvoditi neka rješenja koja su u svojoj srži antidemokratska. Ovakav zakon nema nijedna demokratska zemlja na svijetu. Demokratska, naglašavam! Slične zakone imaju samo države sa autoritativnim liderima, gdje građani baš i ne mogu da se pohvale slobodom izražavanja – poručuje analitičar.

Sprečava se zloupotreba prava

U obrazloženju predloga zakona navodi se i da se izmjenama jasno definiše granica između prava na okupljanje i prava drugih građana na bezbjedno i nesmetano kretanje.

– Najobimnije izmjene vrše se u članu 33, gdje se pooštrava kazneni okvir za pravna i fizička lica, a posebno se reguliše odgovornost za organizovanje okupljanja koja ugrozavaju saobraćajnu i javnu bezbjednost. Na ovaj način zakonodavac nastoji da spriječi zloupotrebe prava na javno okupljanje, koje u praksi mogu imati ozbiljne posljedice po funkcionisanje društva i svakodnevni život građana – navode predlagači.

Kako se navodi u predlogu izmjena zakona, zabranjuju se održavanja javnih okupljanja na auto-putevima, brzim saobraćajnicama, magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima, kao i na graničnim prelazima – u slučajevima kada takva okupljanja remete saobraćaj ili ograničavaju slobodu kretanja. Osim toga, za nepoštovanje ovih odredbi, predviđene su novčane kazne i do 10.000 eura. Usvajanjem izmjena, ocjenjuju predlagači, uspostavila bi se bolja ravnoteža između ustavnog prava na javno okupljanje i zaštite drugih temeljnih prava i sloboda, kao i nesmetanog funkcionisanja javnih sistema.