Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, konferenciju su otvorili Predrag Zenović, glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom i Peter Felten, ambasador Savezne Republike Nemačke u Crnoj Gori.
Govoreći o komplementarnosti Plana rasta sa pregovaračkim procesom, glavni pregovarač Zenović je rekao da će Reformska agenda biti okosnica za sprovođenje aktivnosti koje su se poklapaju sa reformama u pregovaračkom procesu.
“Upravo će ovaj instrument ubrzati sprovođenje reformi i socioekonomsku konvergenciju regiona, unapređujući životni standard i kvalitet života građana”, poručio je on.
Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Felten je kazao da smatra dobrim znakom to što sve države u regionu i relevantne institucije vide regionalnu ekonomsku integraciju kao ključni cilj politike, kako bi podstakle regionalni, a samim tim i nacionalni ekonomski razvoj.
“Smatram to znakom da su sve zemlje regiona odlučne da blisko sarađuju kako bi regionalna ekonomska integracija zaista postala stvarnost”, rekao je ambassador Felten.
Na panelu “Pretpristupni benefiti: Od SEPA do Zelenih koridora i dalje” mogli su se čuti argumenti svake od država Zapadnog Balkana, ali Evropske komisije o Planu rasta, ekonomskoj integraciji i približavanju Jedinstvenom tržištu EU.
Ovaj panel je bio i prilika za diskusiju o sprovođenju reformskih agendi, koje predviđaju socio-ekonomske i strukturne reforme planirane za period 2024–2027 u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
Na panelu su govorili Direktorica za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju, Valentina Superti, ministarke i ministar evropskih poslova Maida Gorčević, Tanja Miščević i Orhan Murtezani, prvi zamjenik premijera za evropske integracije Besnik Bislimi, generalni direktor Odsjeka za evropske integracije i politike, Adrian Kamenica i zamjenik ministra spoljnih poslova Josip Brkić.
Direktorica za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju, Valentina Superti govorila je o benefitima koje Plan rasta donosi državama Zapadnog Balkana, prije svega reformama, ali i progresivnoj integraciji u Jedinstveno tržište EU i zajedničko regionalno tržište. Osvrnula se na uštede koje će pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) i Zelenim koridorima donijeti Zapadnom Balkanu.
“Važno je da građani budu upoznati sa benefitima koje će četiri stuba Plana rasta donijeti i da svi budemo ambasadori inicijativa koje će donijeti dobro državama Zapadnog Balkana. Očekivanje Evropske komisije je da nastavimo da radimo ovako posvećeno na Planu rasta jer se i planiranje procesa pristupanja intenziviralo”, kazala je Superti.
Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova podsjetila je da je prosla godina bila uspješna za sve države regiona, i da ju je obilježio veliki broj inicijativa sa konkretnim rezultatima.
“Sve ove inicijative su tu zbog građana. Ne samo SEPA, sve ostale inicijative koje su proistekle iz Plana rasta mogu omogućiti ekonomski napredak u cijelom regionu. Dok radimo na pregovorima i reformama, želimo da naši građani već vide razliku i napredak na putu ka punopravnom članstvu”, rekla je Gorčević.
Ministri su istakli važnost regionalnih inicijativa za brže prilagođavanje evropskim standardima i integraciju u Jedinstveno tržište EU. Posebno su pohvaljeni projekti poput "Green Lanes" i SEPA, koji omogućavaju bolje povezivanje i ekonomsku integraciju regiona. Istakli su da Plan rasta doživljavaju kao instrument za približavanje EU i otvaranje dijaloga u regionu i unaprjeđenje reformi. Međutim, naglašeno je da ga ne treba posmatrati kao jedini plan za Zapadni Balkan, već kao alat za ubrzanje procesa integracije i privlačenje investicija.
Sagovornici su se saglasili da dok države Zapadnog Balkana sprovode reforme, očekuju veći signal podrške od EU, što bi potvrdilo da je region na pravom putu, kao i da su konkretni rezultati i nagrade za postignuća ključni za dalji napredak.
Oni su kazali da se neke od država regiona suočavaju sa političkim izazovima koji usporavaju sprovođenje Plana rasta, ali postoji nada u zajednička rješenja.
Na panelu je najavljeno da će se sljedeći samit u okviru Plana rasta održati u martu u Skoplju, I istakli očekivanja da će sljedeća godina biti vrlo intenzivna za sve zemlje regiona, naročito u sprovođenju reformi i dalje integracije.
Naglasili su da je članstvo u EU konačan cilj, s naglaskom na princip regate i napredak zasnovan na zaslugama, gdje napredak zavisi od postignutih rezultata.
Koferenciju organizuje GIZ Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Spoljna trgovina, koji finansiraju Evropska unija i njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova.
