Građani, kako smatra Bogdanović, imaju pravo da pitaju: čemu mjere nadzora, ako se krše bez posljedica.
- Čemu rad policije, operativni podaci, rizik i napor, ako se na kraju pošalje poruka da je kršenje sudskih mjera "prolazna stanica"? I najvažnije: ko preuzima odgovornost ako se sjutra desi novo krivično djelo, bjekstvo, zastrašivanje svjedoka ili nestanak okrivljenih - upitao je u saopštenju.
Bogdanović je naveo i da zato javno pitaju da li je normalno da se mjera nadzora Višeg suda krši, a da se kršenje ne sankcioniše strožim mjerama, ko štiti smisao sudskih odluka ako se njihovo kršenje tretira kao sporedna stvar, te da li je trećoj grani vlasti potreban veting kao mehanizam provjere integriteta, nepristrasnosti i otpornosti na uticaje upravo zbog ovakvih slučajeva koji ruše povjerenje javnosti.
- Da budemo potpuno jasni: nije kriv Šćepanović zato što je policija postupila po zakonu i obavijestila sud. Krivica se ne prebacuje na one koji rade svoj posao. Problem nastaje tamo gdje se prekida lanac odgovornosti. Ako je policija utvrdila kršenje mjera, a sud odlučuje da nema osnova za pritvor, javnost zaslužuje jasno, argumentovano i uvjerljivo obrazloženje ne šturu poruku koja djeluje kao da se kriminal nagrađuje umorom sistema - istakao je Bogdanović.
Pozvao je nadležne sudske instance i Sudski savjet da se hitno izjasne o standardima u ovakvim situacijama i da građanima objasne da li je država odlučila da mjere nadzora važe samo za "obične ljude", a da za OKG važe neka druga pravila.
- Jer, ako je poruka da se kršenje mjera završava puštanjem onda to nije pravna država. To je poziv na ponavljanje kršenja. Mi nećemo ćutati pred odlukama koje potkopavaju borbu protiv organizovanog kriminala - zaključio je Bogdanović.
