Ćerimagić je, uoči panel diskusije "Uloga EU u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Bakanu" Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove ISAC i Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU), rekao da su poruke Fon der Lajen Zapadnom Balkanu bile jasne, te da je u fokusu bila činjenica da "Albanija i Crna Gora odgovaraju pozitivno po pitanju svog strateškog određenja", kao i da su prihvatile ponudu EU po pitanju Plana rasta.

- Zato ih je predsjednica Fon der Lajen posjetila prve (Albaniju i Crnu Goru). Ona je na investicijskim konferencijama poručila da u te zemlje treba investirati, to je glavna poruka posjete - rekao je Ćerimagić.

On je dodao da je predsjednica EK u Beogradu imala blažu retoriku sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i da je tokom njihovog susreta bilo "jasnih poruka promjenjenog tona koji iz Brisela dolazi u Srbiju".

- Najvažniji momenat posjete Srbiji je činjenica da je (Fon der Lajen) na konferenciji mogla da objavi da je došlo do napretka u razgovoru Vlade i stručnjaka po pitanju reformi koje EK godinama traži od Beograda - naveo je.

Na pitanje koliko je uobičajeno da Odbor njemačkog Bundestaga za spoljne i evropske poslove poziva na razgovor o situaciji u nekoj zemlji, imajući u vidu da su u Berlinu održani odvojeni sastanci predstavnika tog odbora sa predsjednicom parlamenta Anom Brnabić i direktorom nevladine organizacije Centar za transparentnost i odgovornost (CRTA) Rašom Nedeljkovim, Ćerimagić je rekao da to govori o "trenutnim razgovorima koji se vode mimo takvih pojedinačnih sastanaka".

- Razgovori su zaista dinamični i otkrivaju da postoje različite pozicije Berlina prema Beogradu, a oni će se djelimično i nastaviti - rekao je on.

Ćerimagić je dodao da je "sastanak u stvari krenuo sa potrebom da se sasluša civilni sektor po pitanju aktuelne situacije i napretku reformi (u Srbiji), a kao reakcja na to je rečeno da bi bilo fer i pozvati nekoga ko je predstavnik vlasti, te je Brnabić pozvana".

- Vjerovatno se moglo čuti i sa njemačke strane šta to Skupština Srbije može da uradi da se pomjeri iz tačke u kojoj je trenutno - naveo je on.

Na pitanje kako ocjenjuje izjave njemačkih zvaničnika o Srbiji i njihov ton, Ćerimagić je rekao da i Srbija i Zapadni Balkan zavređuju pažnju njemačkih medija koju nemaju svi regioni svijeta.

- To je specifično. Postoji mnogo stručnjaka u Njemačkoj koji se bave regionom (Zapadnog Balkana) i ta rasprava u javnosti je dosta prisutna. Kada je politika u pitanju, imamo novu stranku zaduženu za spoljnu i evropsku politiku (Hrišćansko-demokratska unija – CDU) i Berlin ima ambiciju ne samo da adaptira svoju politiku prema regionu, već da pokrene procese na evropskom nivou i reforme unutar EU - rekao je on.

Na pitanje koliko je Srbija daleko od pristupanja EU, Ćerimagić je rekao da se od 2021. godine nije pomjerila nijedan korak unaprijed.

- Tu su stvari poznate. Pored reformi vezanih za pravosuđe i medije, zamjerka zemalja članica je i usklađivanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU - rekao je on.

On je dodao da EK svake godine ocjenjuje pripremljenost zemalja za članstvo, kao i da u zemljama kandidatima uglavnom ne postoji dramatičan napredak, dok se negdje bilježi i kretanje unazad.

Na pitanje šta Srbija mora da uradi kako bi pokazala da je i dalje na evropskom putu, Ćerimagić je rekao da ona mora da, prije svega na području Zapadnog Balkana, "srateški i sistematski dosta toga promijeni".

- Nisu to samo pravosuđe i mediji, nego i sigurnosna i spoljna politika. Morala bi (Srbija) da povrati svoj kredibilitet kao zemlja i kao vlast. Ona je tokom 2012, 2013. i 2014, pa i 2015. godine zaista imala kredibilitet partnera sa kojim se razgovaralo i ostvarivao određeni napredak. Stvari su iz perspektive EU djelovale kao da idu naprijed, a već duže vrijeme to nije slučaj. Posljedica je, samim tim, izostanak odluka na nivou Unije po pitanju procesa Srbije ka članstvu - naveo je on,

Ćerimagić je zaključio da je komplikovano proceniti da li je proširenje EU sada zaista steklo momentum, ili je to stvar narativa.

Intervju je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran od strane Ministartsva informisanja i telekomunikacija, stavovi iznijeti u tekstu nužno ne uzražavaju stavove organa koji je dodijelio sredstva.