Ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović u svakodnevnim je razgovorima sa svojim turskim kolegom Hakanom Fidanom, što pokazuje da se pitanje vizne politike tretira kao dio šireg bilateralnog paketa. Istovremeno, premijer Milojko Spajić javno nije insistirao na odgađanju ovog procesa, naprotiv, unutar Vlade postoji spremnost da se odnosi s Turskom "što prije dovedu u normalu".

Mjera uvođenja viza za državljane Turske usvojena je 28. oktobra i stupila je na snagu 30. oktobra.

U obrazloženju se navodi da je bezvizni režim privremeno obustavljen zbog niza incidenata koji su se dogodili u Baru i Podgorici, gde su u pitanju bila fizička kršenja javnog reda i imovinska oštećenja u vlasništvu turskih državljana.

Podsjetimo, u podgoričkom naselju Zabjelo došlo je do tuče u kojoj je Podgoričanin zadobio ubodnu ranu, a nakon toga je reagovala policija i uslijedila su brojna privođenja stranih državljana.

Abazović: Cijenu ishitrenih odluka Vlade platiće građani koji se liječe u Turskoj

Uticaj tih događaja odmah se reflektovao u društvenom i ekonomskom prostoru, a privremeno uvođenje viza izazvalo je pad broja turskih državljana koji dolaze u Crnu Goru.

Turistički sektor, koji je već računao na rast broja posjetilaca iz Turske, sada sa zabrinutošću prati kako će taj obrt u viznom režimu uticati na prihode, zaposlenost i ukupnu turističku ponudu.

Radulović: Uvođenjem viza Turskoj i Rusiji zatvaramo vrata za turiste

Reakcije javnosti su podijeljene. Jedan dio građana i privrednika podržava pokušaj da se odnosi s Turskom obnove u dugoročnom interesu, ocjenjujući da će ukidanje ili olakšavanje dobijanja viza poslati signal stabilnosti i otvorenosti. Međutim, drugi dio traži da se prvo uspostave jasni mehanizmi kontrole, jer su incidenti pokazali da postoji osjećaj ugroženosti i da bezbjednosni parametri moraju biti osigurani prije ukidanja ograničenja.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da bezbjednost ostaje prioritet i da će se uvođenje viza za određene zemlje uskladiti sa obavezama iz pristupnog procesa, te da Crna Gora ima mogućnost da samostalno donosi odluke koje su u državnom interesu.

U tom svjetlu, rok do kraja godine za moguću odluku o ukidanju ili znatno olakšanom odobravanju viza za turske državljane može biti realan, ali samo ako se ubrzano okončaju procedure usaglašavanja, ispregovaraju tehnički i pravni okviri i ako obje strane postignu neophodan konsenzus. Ako sve bude teklo po planu, zvanična najava mogla bi biti upućena prije ili tokom novogodišnjih praznika.

U ovom trenutku, Podgorica i Ankara rade na definisanju modela koji omogućava da bezvizni režim bude ne samo simboličan, već pravno provjerljiv, fleksibilan i u skladu s nacionalnim interesima Crne Gore, posebno u pogledu bezbjednosti, imigracije i ekonomske održivosti.